Article_Top_970x250

Paljenjem svijeća u Beogradu obilježen pad Vukovara

"Žene u crnom"

Paljenjem svijeća u Beogradu obilježen pad Vukovara

stu 18, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

"Vukovar je postao simbol barbarskog uništavanja gradova u ratu... Ubijeno je više od 1.000 civila, ranjeno je više od 25.000 ljudi, dok je više tisuća bolesnih i ranjenih zarobljenika i zarobljenica prošlo kroz logore u Srbiji", navele su Žene u crnom.

Večeras je na Trgu Republike u Beogradu paljenjem svijeća obilježeno 28 godina od pada Vukovara, nakon što su Jugoslavenska narodna armije (JNA) i srpske paravojne formacije 87 dana taj grada držale pod opsadom. Mirovnu akciju "Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru" organizirale su Žene u crnom, a pored paljenja svijeća okupljeni aktivisti su nosili transparent na kome piše "Odgovornost".

"Povodom 28 godina od pada Vukovara, podsjećamo da je 25. 8. 1991. godine napadom JNA iz zraka, sa zemlje i sa Dunava, počeo 'pakao Vukovara'. 19. rujna 1991. veliki broj Beograđana, bacajući cvijeće pred tenkove, ispratio je Prvu gardijsku oklopnu diviziju JNA u rušilački pohod na Vukovar. Kao jedan od najsramnijih događaja u povijesti Beograda, on je prekriven zavjetom šutnje i poricanja", navele su ranije Žene u crnom u priopćenju, prenosi Beta.

One su najavile i da će 19. studenog prisustvovati komemoraciji u Vukovaru.

"Vukovar je postao simbol barbarskog uništavanja gradova u ratu... Ubijeno je više od 1.000 civila, ranjeno je više od 25.000 ljudi, dok je više tisuća bolesnih i ranjenih zarobljenika i zarobljenica prošlo kroz logore u Srbiji", navele su Žene u crnom.

Dodale su da za zločine urbicida, osnivanje logora, ubijanje i mučenje hrvatskih zarobljenika u Srbiji još uvijek, kako su istakle, niko nije odgovarao.

"Umjesto nedavnog otkrivanja spomen-ploče Mladenu Bratiću, general-majoru nekadašnje JNA i zapovjedniku Novosadskog korpusa, koji je predvodio napad na Vukovar, država Srbija i njene institucije dužne su utvrditi odgovornost vrha bivše JNA za oružani napad na Hrvatsku i pokrenu sudske postupke za zločin urbicida u Vukovaru", navodi se u priopćenju.

Dodaje se i da su srbijanske institucije dužne utvrditi punu istinu o nestalima otvaranjem arhiva Vojske Srbije i otkriju grobnice hrvatskih žrtava u Srbiji, pokrenu sudske postupke za osnivanje logora i za ubijanje i mučenje hrvatskih civila i vojnika u logorima u Stajićevu, Begejcima, Sremskoj Mitrovici, Aleksincu, Nišu i Beogradu.

Žene u crnom su navele i da Srbija treba uvažiti zahtjev te organizacije i Art klinike za postavljanje spomen ploča na mjestima logora u Stajićevu i Begejcima i podrže druge vidove simboličkih reparacija žrtvama i njihovim obiteljima i pokrenu zakonsku zabranu glorifikacije i rehabilitacije osuđenih za ratne zločine počinjene u Vukovaru i svim drugim mjestima.

Više desetina tisuća građana, zajedno sa državnim vrhom Hrvatske, sudjelovalo je danas u Vukovaru na obilježavanju 28. godišnjice stradanja tog hrvatskog grada, a obilježavanju su prisustvovali predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Prema službenim hrvatskim podacima, tijekom tromjesečne opsade stradalo je 2.700 hrvatskih branitelja i civila, a ranjeno njih više od 2.500, a da je oko 5.000 ljudi odvedeno u logore u Srbiji, a iz grada je protjerano 22.000 Hrvata i ostalih nesrba, dok se još 300 osoba vodi se kao nestalo.

Dnevno je na ovaj grad padalo 7.000 granata, uslijed čega je gotovo 90 posto objekata u gradu uništeno.

Iz vukovarske ratne bolnice JNA je izvela ranjenike, među kojima su bili i civili, koji su ubijeni na Ovčari u noći od 20. na 21. studenog 1991. godine. Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 osoba, a još se traga za posmrtnim ostacima njih 70-ak.

Za zločine u Vukovaru Međunarodni sud u Haagu je optužio nekadašnjeg gradonačelnika tog grada Slavka Dokmanovića, trojicu bivših oficira JNA - Mileta Mrkšića, Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića, i bivšeg predsjednika "vlade" te oblasti Gorana Hadžića. Dokmanović je 1998. izvršio je samoubojstvo u pritvorskoj jedinici Suda.

Mile Mrkšić je osuđen na 20 godina zatvora, Veselin Šljivančanin pravosnažno na 10, a Miroslava Radića Haški sud je oslobodio krivnje.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250