Article_Top_970x250

"Zvijeri" naseljavaju rijeke u Hercegovini: Sve više soma, štuke i grgeča

promjene u ihtiofauni

"Zvijeri" naseljavaju rijeke u Hercegovini: Sve više soma, štuke i grgeča

stu 25, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Nema plotice, nema gere, ali u čapljinskim rijekama ima soma, zaključak je koji se nameće nakon što se jedan od ribiča na čapljinskoj Veletržnici u Tasovčićima pohvalio ulovljenim somom!

Još prije desetljeće - dva som se smatrao ribom mirnih ravničarskih rijeka – Save i Dunava, međutim vremena se očito mijenjaju i u vodi. Od ribiča koji se predstavio kao Sula doznaje se da je brkata neman ulovljena u Trebižatu točnije, kako reče, „ispod Krešića mlinice u Strugama“. Riječ je o dijelu rijeke u blizini njezinog ušća uz Neretvu.

Naravno, dok je ponosi ribič pozirao oko soma, povela se rasprava među prisutnim prodavačima ribe. Mile Krvavac, jedan od uzgajivača i prodavača ribe, naglašava da som u čapljinskim rijekama više nije iznenađenje.

„Ima ga u Neretvi sve do Čapljine, primjerci ulovljeni u Krupi (rijeka kojom voda iz Hutova blata otječe u Neretvu op. a.), težili su i do petnaestak kilograma. Vjerojatno je i ovaj stigao iz Krupe, pa zašao kroz Neretvu u Trebižat“, pojašnjava za Radioopostaju Čapljina u riblje tajne upućeni Mile

Od prodavača ribe doznaje se da se u Neretvi lovi čak i lubin, doskora tipično morska riba. Josip Vekić, voditelj Službe zaštite u Parku prirode Hutovo blato, konstatira da su, pored soma, još neki predatori stigli „na Neretvu“.

„Som je u Hutovom blatu primijećen otprilike prije pet - šest godina, još nema kapitalaca. Koliko znam, najveći ulovljeni primjerak težio je 14 kilograma. On je predator pa stradaju podustva i plotica kojima se hrani, ne samo som nego još i štuka, te širokousni pastrnski grgeč, kojeg ribolovci zovu bass. To su također grabljivice koje se lako prilagođavaju i brzo šire“, ističe ing. Vekić, te pojašnjava:

„Priroda se pobrinula za štuku, koja kada nema hrane pređe na kanibalizam, lovi najprije sitnije, a zatim i krupnije primjerke svoje vrste. Bass je relativna novina na ovom području. Ribičima je drag, ne samo zbog mesa, nego i zbog zanimljivog lova, dok zoolozi o njemu baš i nemaju lijepo mišljenje. Nekad u prošlom stoljeću pušten je u Bačinska jezera, odakle se naselio u Kuti i Mali Neretvu, a onda uzvodno stigao do Čapljine“, kaže Vekić, te naglašava:

„Ljeti, kada je topla voda, na oči mu se nauče mrena, pa otežano lovi. Međutim, taj ne bira. Ima velika usta i u tom razdoblju lovi na vibracije sve, od riba, žaba, vodenih, pa čak i otrovnih zmija“.

Uglavnom, zbog jednog soma koji samo za ribiče nije iznenađenje u Neretvi, otkrivena su još dva predatora, koja su prijetnja autohtonim ribljim vrstama.

U Hutovom blatu već duže vremena imaju problema sa sunčanicom, a sad su se odomaćila još tri predatora. Jasno zbog invazije alohtonih vrsta autohtonima se ne piše dobro.

Krivci nisu samo klimatske promjene i prodor slane vode uz Neretvu, nego i ljudi, koji u želji za poribljavanjem, nedovoljno upućeni, prenose alohtone vrste, koje onda prave dar mar na autohtonom ribljem fondu.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250