Article_Top_970x250

20 godina je na vlasti. Kako mu uspijeva?

vladar kremlja

20 godina je na vlasti. Kako mu uspijeva?

kol 12, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: Reuters

Mnoga su nasljedstva, politički događaji, revolucije okružene kulturološkom misterioznošću i praznovjerjem kakvu samo Rusi poznaju - poput najnovije priče da šamani plešu oko drveta kako bi ugasili požar u Sibiru, do one kako je Gogoljeva grobnica pronađena prazna i da je pokopan živ ili pak da je mladog Puškina zapravo ubilo anksiozno predviđanje njegove gatare koja ga je upozorila da tijekom života izbjegava bijele konje ili bijele zečeve. Tako je i izbor Putina mnoge šokirao do trenutka da su se pitali ''Tko je gospodin Putin'', misteriozan bivši KGB-ovac koji se dokopao vlasti.

Boris Jelcin će vjerojatno ostati zapamćen po dvije stvari. Prvo, što je pokopao zadnju carsku obitelj Romanov za što se u Rusiji čekalo 40 godina nakon tragičnog pogubljenja od strane Lenjinovih boljševika – misterij koji i dalje nije razriješen i prikriven u sjećanju Sovjetskog saveza – te drugo, što je 9. kolovoza 1999., otprilike godinu dana nakon svečanog pogreba, rekao Putinu ''ti si čovjek od povjerenja'', lider koji može ''konsolidirati društvo'' i bit ćeš premijer. Jelcin, koji je privremeno ustupio svoje mjesto predsjednika na Silvestrovo 1999. godine, otvorio je put Putinu. Simbolično, to je bio dolazak novog ''cara'' na vlast koji je u svom vladanju iskreirao ono što je gotovo nalik apsolutnom monarhu, piše Jutarnji list.

- Gospodine Jelcin, nisam spreman - rekao je tada Putin odbivši prvi prijedlog. Putin danas spava do kasno i doručkuje tek u podne, u slobodno vrijeme bavi se džudom i lovom, ne pije puno alkohola i pomalo je tajnovit i suzdržan 'tip'. ''Putinovi nastupi pažljivo su orkestrirani kako bi odgovarali raspoloženju njegove publike'', rekla je Fiona Hill, američka stručnjakinja za Rusiju.

Nedavno je jedan vrač krenuo na putovanje dugo 2000 kilometara ''kako bi Rusiju oslobodio od Putina'', a u Moskvi su za vikend izbili masovni prosvjedi protiv oligarha koji drži rusku vlast u svojim rukama već 20 godina. Gotovo da je misteriozno kako mu je to uspjelo!

''Potrebna nam je promjena'', uzvikivalo je oko 50.000 prosvjednika u Moskvi ove subote, ''imamo pravo na izbor”. Putinu proteklih godina ne ide baš najbolje u vođenju naroda nepopularnim ekonomskim reformama, iako na međunarodnoj razini zbog nuklearnog naoružanja tjera strah u kosti više nego ikada. Prema najnovijim anketama Rusi imaju bolje mišljenje o bivšoj sovjetskoj vladi nego o trenutnoj. Trideset i osam posto Rusa ne želi da predsjednik Vladimir Putin osvoji još jedan mandat.

No strategije, vizije i povijesni utjecaj koji su imali upliv na kreiranje Putinove figure u današnjem svijetu prolazile su zaista kroz različite faze. Henry Kissinger, veliki diplomat i poznavalac Putina, smatra da je on čovjek s 'osjećajem povezanosti s ruskom povješću', a jednom je prilikom izjavio: ''Da bismo razumjeli Putina, moramo pročitati Dostojevskog, a ne "Mein Kampf“ jer je on osoba koja shvaća da je poglavar države koja se stoljećima definirala carskom veličinom, ali je nakon raspada Sovjetskog saveza izgubila 300 godina carske povijesti'' i ''slabija je nego što je bila prije''.

- Rusija je strateški ugrožena na svakoj od svojih granica: demografskom noćnom morom na svojoj kineskoj granici; ideološkom košmarom u obliku radikalnog islama duž njegove jednako duge južne granice; i na zapadu Europom, što Moskva smatra povijesnim izazovom. Rusija traži priznanje kao velika sila, kao ravnopravna, a ne kao podnositeljica zahtjeva u američkom sustavu'' - rekao je Kissinger.

Politički analitičar Konstantin Kalačev rekao je da je Putin počeo kao liberal koji je bio spreman surađivati sa Zapadom, ali s vremenom je zauzimao sve konzervativnija i agresivnija stajališta. Ipak, kako tvrdi Timothy Colton, ekspert sa Sveučilišta u Harvardu, njegov režim se nikada nije oslonio 'na potpunu represiju' i prešao u nedvosmislenu diktaturu jer su 'pojedinačne slobode uglavnom netaknute autoritarnim trendom'.

Njegov imidž je uvijek bio na ''klackalici'' i mijenjao se s obzirom na geopolitička događanja u zemlji 11 vremenskih zona. Primjerice, njegov imidž je pretrpio prvi pad nakon potonuća podmornice Kursk u Barentsovom moru koja je ubila 118 članova posade - događaj koji je rusko Ministarstvo obrane zataškavalo, a Putin je komentirao tek nakon četiri dana.

Da je Putin htio od početka pratiti svjetski trend borbe protiv terorizma dokazuje pokolj u kazalištu Dubrovka. Čečenski militanti su 2002. godine uzeli kao taoce više od 800 ljudi u moskovskom kazalištu zahtijevajući povlačenje ruskih snaga iz Čečenije i prestanak Drugog čečenskog rata. S ciljem okončanja opsade specijalne snage iskoristile su otrovni plin koji je ubio mnoge taoce. Ruski predsjednik je u svojem televizijskom obraćanju obećao da će nastaviti borbu protiv ''međunarodnog terorizma''. Napadi su potaknuli Putinovu vladu da ojača ruske vlasti u Čečeniji. Novi valovi ruskih militarnih akcija protiv separatista pokrenuli su val izbjeglica, otmica i ubojstava. Dok su se svi pribojali da će mu ugled pasti, 82 posto ljudi je podržavalo način Putinovog rješavanja krize. Tada su komentatori smatrali da ''ruski predsjednik želi povezati novu bitku Amerike s terorizmom s kampanjom vlastite države protiv pobunjenika u Čečeniji''.

No, to je bio samo jedan od početaka Putinovog beskrvnog svrgavanja svih koji su se htjeli usprotiviti njegovim naumima. Mihail Hodorovski, naftni tajkun, uhićen je 2003. godine i osuđen na jedanaest godina zatvora. Najvažnija optužba bila je utaja poreza, njegova je tvrtka rasprodana, a ovaj nekadašnji najbogatiji ruski biznismen postao je politički zatvorenik. On je vodio najveći naftni koncern Jukos, ali bilo je glasina da bi mogao politički izazvati Putina. Hodorovski je to demantirao ali je ipak financirao liberalnu oporbu. Njegovu molbu za pomilovanjem Putin je napokon uslišao 2013. godine kada je pušten na slobodu i trenutno je čovjek koji iz egzila priprema kampanje za civilno i demokratsko društvo i poštene izbore.

Ubiti novinare, kršiti vladavinu prava ili ljudska prava je za Putina bilo kao ''ubiti muhu'' prisjetimo li se slučajeva poput smrti istraživačkog novinara i oštrog kritičara Aleksandra Litvinenka koji je u studenom 2006. godine u Londonu umro od trovanja. Radioaktivni polonij je popio u čaju. Samo dva tjedna prije trovanja optužio je Putina da je izvršio atentat na novinarsku Anu Politkovskaju koja je pisala o gaženju civilnih prava u Čečeniji.

Narančasta revolucija, kojom je 2004. godine novim predsjednikom Ukrajine proglašen Viktor Juščenko, nije bila toliko bitna s pogleda demokratskog glasovanja koliko zbog utjecaja: tko će kontrolirati ruskoga najvećeg susjeda,Rusi ili Amerikanci? Juščenko je bio za NATO, ukrajinski narod je bio podijeljen, a Putin i NATO? Provokativno rusko ponašanje u Europi revitaliziralo je NATO što Rusija oduvijek doživljava kao prijetnju. Rusko ponašanje u Ukrajini predstavlja geopolitičke i moralne izazove, ali ne prijeti nacionalnim interesima SAD-a. Stručnjakinja Fiona Hill smatra da Rusija nema vojne i ekonomske resurse za masovnu vojsku kako bi se obranila od SAD i NATO-a zbog čega Putin mora kombinirati ''konvencionalna, nuklearna i nekonvencionalna, hibridna sredstva obrane''. Već sljedeće godine on ulaže znatan dio državnog budžeta u obranu, a mogli bi reći da svoju silu prvi puta isprobava 2008. godine u ratu s Gruzijom. Slučaj Gruzije je bio dokaz da je njegov cijeli prostor bivšeg Sovjetskog saveza te da će iskoristiti svu silu kako bi očuvao svoj prostor.

Zbog ekonomske krize u tom periodu mu nije pala ni dlaka s glave zahvaljujući cijenama nafte i plina, a podržavanje njegovog režima je i dalje bilo na visokim razina. ''Milijuni ljudi, ne samo Putinovi najbliži suradnici, izravno su ovisni o trenutnom političkom sustavu ili vide da sredstva za život ovise o njemu'', navodi Hill.

No, 2014? Krim! Nakon što su ukrajinski prosvjednici svrgnuli predsjednika zemlje Viktora Janukoviča, prijatelja Rusije, slijedi aneksija poluotoka, zatim sankcije SAD-a i EU Moskvi. Poljsko-američki diplomat i geopolitički stručnjak Zbigniew Brzezinski je izjavio da je ono što vidimo u Ukrajini simptom stvaranja ''kvazi-mističnog šovinizma'' u kojem je Putin preuzeo vodeću ulogu, značajno ''za ukupnost odnosa Rusije sa svijetom, a posebno Zapadom''.

Nedavno su se strani mediji zapitali: je li Putin besmrtan? Pritom su priložili i fizičke dokaze: dvije fotografije ruskog vojnika iz 1920. i 41. s kojim dijeli nevjerojatno sličnost, sliku grčkog general Valtinosa iz 19. stoljeća, a Buzzfeed je pronašao sličnost u Da Vincijevoj Mona Lisi.

Eto nove, tajanstvene priče i zavjere. Putinov četvrti mandat predsjednika traje do 2024. godine, a ako ga bilo što zadesi tijekom života, naravno neki događaj ''obavijen misterijom'', on će zasigurno pronaći način da proputuje kroz vrijeme. Ipak ne možemo zamisliti Rusiju bez Putina!

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250