Article_Top_970x250

Dalibor Nikolić: Poželjno rješenje za naš grad i slika kakvu o sebi možemo poslati u svijet jest Centar suvremene umjetnosti u Mostaru

o mostaru, kulturi i umjetnosti

Dalibor Nikolić: Poželjno rješenje za naš grad i slika kakvu o sebi možemo poslati u svijet jest Centar suvremene umjetnosti u Mostaru

velj 03, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Foto: kerigma-pia.hr

Procesi koje smo započeli u smislu kulturnih suradnji, dugoročno gledano zaživjet će kao stvarnost našega grada, ne u planiranom vremenskom periodu i ciljanoj razini, ali su započeti. Panel, koji je ocjenjivao našu aplikaciju, ocijenio je pozitivno naš trud i aktivnost na kulturnoj izgradnji grada Mostara. Titulu prijestolnice 2024 stekao je norveški grad Bodo, prvenstveno zbog geopolitičke i financijske stabilnosti, ali svakako i zbog kreativnog potencijala aplikacije.

Razgovarao: Ivan Vrljić (kerigma-pia.hr)

Dalibor Nikolić, magistar kiparstva, poznato je ime bosanskohercegovačke likovne scene. U Mostaru je aktivan sudionik kulturnih zbivanja, a u javnosti je poznat kao član Tima Mostar 2024 koji je izradio aplikaciju Mostara za kandidaturu Europske prijestolnice kulture 2024. Za kerigma-pia.hr planovima, željama kao i mogućnostima koje Mostar ima u kulturnom smislu.

Dalibore, protekla godina bila je bogata kulturnim događajima i planovima za Mostar. Što biste izdvojili kao poseban događaj u protekloj godini?

-Protekla 2019. godina obilovala je mnogobrojnim kvalitetnim kulturnim događajima, pa mi je teško izdvojiti jedan poseban koji me dojmio. Svakako bih izdvojio kandidaturu Mostara za Europsku prijestolnicu kulture. Također, svjedoci smo procvata kazališne djelatnosti, renoviranja Galerije kraljice Katarine Kosače, dočeka Nove godine na otvorenom, koncertne sezone Simfonijskog orkestra, lutkarskih predstava s mnogobrojnim nagradama. Sve su to mali pomaci koji naslućuju započete procese. Izrađena je kulturna strategija grada Mostara uz podršku svih kulturnih institucija i političkih stranki u gradu. Kandidatura za titulu EPK2024 izgledala je kao borba Davida i Golijata uspoređujući naš grad s gradom laureatom, no u mnogome smo uspjeli. Mnogo smo naučili iz cijelog procesa, povezali smo naš grad s raznim kulturnim institucijama i gradovima u Europi i svijetu, te prije svega pokrenuli procese i ono najbolje od kulturne produkcije u Mostaru. Iako je grad ruševan i kompleksno administrativno ustrojen, disfunkcionalan, to nas nije omelo da aplikaciju Mostar prijestolnica kulture uspješno koncipiramo i predamo završeni dokument u Europski parlament u Briselu. Ponosan sam na učinke svih članova Tima.

Priznati ste kipar mostarske kulturne scene. Ima li danas mladih potentnih kipara i koga biste posebno izdvojili na tom planu?

-Nezahvalno je isticati pojedina imena. Institucija akademije likovne umjetnosti u Širokom Brijegu obrazuje na godišnjoj razini veliki broj umjetnika, ali manji broj kipara. Ranije dok sam bio vezan za tu instituciju u svojstvu asistenta na kiparskom odjelu, imao sam jasniji uvid u kvalitetu rada mlađih kolega. Općenito govoreći o kiparstvu govorimo o zahtjevnosti tehničke vještine, produkcije, koja iziskuje prostor, ulaganja, materijale i slično. Relativno je zahtjevnije izraziti se u domenu kiparstva od drugih grana vizualnih umjetnosti. Autori i umjetnici općenito, koji imaju kontinuitet rada i izlagačkih djelatnosti, vrijedni su pozornosti i mogući su zalog buduće kvalitete produkcije. Mnoge kolege afirmaciju su stekle u inozemstvu i tamo umjetnički djeluju.

Kiparstvo je zapostavljeno kao grana likovne umjetnosti u bosansko-hercegovačkom miljeu. Dijelite li takvo mišljenje?

-Općenito, umjetničke vrijednosti su zapostavljene tako da kiparstvo u tom smislu nije iznimka. Ne radi se i ne promišlja sustavno na afirmaciji te grane umjetnosti u našoj zemlji. U razdoblju u kojem sam bio vezan za proces izobrazbe na Akademiji relativno manji broj studenata pokazivao je interes pohađati smjer kiparstva, dva do tri studenta godišnje upisivalo je taj smjer. Kasnija afirmacija autora u tom smislu odnosi se u većini slučajeva na odnos s naručiteljem i malim brojem javnih natječaja za izvedbu skulpture u javnom prostoru. To je stvarnost koja u našoj zemlji pruža prostor za umjetničkim izrazom u domeni kiparstva.

Projekt Mostar prijestolnica kulture bio je dobro obavljen posao. Zbog čega Mostar na kraju nije mogao osvojiti tu slavnu titulu?

-Mostar je bio kuriozitet same procedure kandidature iz mnogo različitih aspekata. Ishodili smo jedinstvenu podršku svih aktera na političkoj sceni u našem gradu kako bismo kompenzirali nedostatak Gradskog vijeća, sve na preporuku Panela iz Brisela koji je pratio i ocjenjivao naš rad. Ostali gradovi koji su se kandidirali pripremali su se za kandidaturu tri i pol do četiri godine. Mi smo aplikaciju pripremali nešto više od godinu dana i u tom razdoblju privukli smo pozornost Europske unije na naš grad, regiju, državu. Procesi koje smo započeli u smislu kulturnih suradnji, dugoročno gledano zaživjet će kao stvarnost našega grada, ne u planiranom vremenskom periodu i ciljanoj razini, ali su započeti. Panel, koji je ocjenjivao našu aplikaciju, ocijenio je pozitivno naš trud i aktivnost na kulturnoj izgradnji grada Mostara. Titulu prijestolnice 2024 stekao je norveški grad Bodo, prvenstveno zbog geopolitičke i financijske stabilnosti ali svakako i zbog kreativnog potencijala aplikacije.

Je li problem kulture danas što nije dovoljno financirana i ima li tu pozitivnih pomaka?

-Problem je više obrazovanje, nego financiranje. Ne može kroz sustav osnovnoškolskog obrazovanja jedan sat tjedno biti dovoljan kako bi se kulturno afirmiralo mladoga čovjeka, da uopće dublje propituje tu materiju. Budući da sam kao pedagog prošao cijeli sustav obrazovanja, znam da je obrazovanje, odnosno jako mali broj sati iz oblasti umjetnosti, bitan preduvjet ovakvoga stanja kakvo imamo danas. Što se tiče financija, možemo se orijentirati na turistički aspekt onoga što kulturna produkcija našem gradu i Hercegovini može kroz takvu praksu prihodovati. Unutar takve vrste suradnje trebalo bi potražiti odgovor i rješenje mnogih izazova koji u smislu općeg razvoja Mostara stoje pred gradskim vlastima. Postoji ogromna dimenzija mogućega strateškog odnosa kulture i turizma. Kultura može postati turistički proizvod koji će prihodovati dodatna sredstva. Strategija koju je za naš grad izradio panel kulturnih institucija i djelatnika nezavisne umjetničke scene je takvu mogućnost jasno artikulirala. Mostar u sklopu spomenute strategije planira povećanje sredstava za kulturnu produkciju sljedećih šest godina.

Bit je kulturnih događaja privući ljude i drukčijih stajališta prema umjetnosti. Postižete li Vi to u svom radu?

-To je pedagoško pitanju u samom temelju. Pedagogija je ključ pokretanja sustava novih vrijednosti. Tu prvenstveno mislim na znanje koje čini prevagu u odnosu na ono što je njemu prethodilo. Veza između popularizacije umjetnosti i edukacije publike tiče se pedagoških institucija i prakse koja kroz ponuđene kulturne proizvode i institucije kulture treba govoriti o kvaliteti dostupnoj na uvid široj publici. Upravo tako koncipiranom strategijom, kroz djelovanje unutar programa izlagačke djelatnosti u galeriji Kraljice Katarine u Hrvatskom domu herceg Stjepana Kosače, namjeravamo kod posjetitelja stvoriti naviku posjete galeriji kao mjestu u kojemu mogu očekivati kvalitetu, a ne kvantitetu. Određena količina predznanja potrebna je za početak da bi se uopće pokušalo afirmirati publiku, scenu, pojedinca i zaintrigirati mlađu populaciju kako bi konzumacijom umjetničkih proizvoda stvorili preduvjete za jednu vrstu duhovnog rasta kojim današnje društvo oskudijeva.

Nedostaje li Mostaru izložbenih prostora

-Mostaru nedostaje izložbenih prostora. To, naime, ocrtava stanje u društvu i vrijednosti koje nisu osviještene. Projekt Mostar prijestolnica kulture upravo je dijagnosticirao taj problem. Tim Mostar 2024 ponudio je rješenja tog nedostatka u našem gradu kroz jedan od tri moguća prostora koji bi zadovoljio potrebe kulturne produkcije grada kao i turistički aspekt koji sam već spominjao. Jedan od prostora odnosio se na izgradnju ili prenamjenu postojećeg prostora u gradu u svrhu galerije suvremene umjetnosti, centra suvremene umjetnosti ili muzeja suvremene umjetnosti. S obzirom na to da je Mostar sveučilišni i turistički grad, potrebno i očekivano bi bilo napraviti makar korak u tom smjeru. Noviji primjer takvih praksi je i muzej V&A u Dundee-ju u Škotskoj čijim primjerom suvremenog koncepta arhitektonskog, izlagačkog i multimedijalnog prostora, grad poprima novo kulturno ruho, a time potpuno mijenja dotadašnju negativnu percepciju grada. Inteligentno i poželjno rješenje za naš grad i slika kakvu o sebi možemo poslati u svijet jeste Centar suvremene umjetnosti u Mostaru. Ono što trenutno koristimo u smislu zdanja u kojima se kultura u našem gradu prezentira su recidivi socrealizma, konglomerat prostora koji su polivalentni. Kako bismo učinili korak u smjeru jasnije artikulacije kvaliteta vizualne umjetnosti danas, Galerija Kraljice Katarine u suradnji s umjetničkim savjetom, kani ustrajati na selekciji radova koje bismo izložili u 2020 godini, uz podršku Grada Mostara. Selektivnost, koja često izostaje, bi u tom smislu bila preduvjet izlagačke djelatnosti, a sve kako bi prvenstveno najmlađoj mostarskoj publici izgradili kriterije kroz koje će promatrati umjetnička djela.

Dnevnik.ba