Article_Top_970x250

DETEKTIV ZA COVID-19 'Istina je da svijetom trenutno kola osam sojeva korone, ali činjenica je i da gripa mutira osam puta brže od nje'

GLOBALNA PANDEMIJA

DETEKTIV ZA COVID-19 'Istina je da svijetom trenutno kola osam sojeva korone, ali činjenica je i da gripa mutira osam puta brže od nje'

tra 02, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Preliminarno istraživanje kineskih znanstvenika, objavljeno početkom ožujka u časopisu National Science Review koji izdaje Kineska akademija znanosti, upućivalo je na to da postoje dva soja novog koronavirusa: agresivniji i blaži.

Kao i svi virusi, novi koronavirus SARS-CoV-2 mutira pa trenutno diljem svijeta kola njegovih osam sojeva, tvrde znanstvenici.

- Dobra je vijest da te mutacije nisu smrtonosnije - rekao je za Seattle Times dr. Trevor Bedford, računalni biolog iz Centra za istraživanje raka Fred Hutchinson u Seattleu. - Primijećena stopa mutacije kod SARS-CoV-2 je oko dvije mutacije mjesečno i to je potpuno normalna pojava za virus. Gripa i prehlada imaju sličnu stope mutacije. Gripa čak i brže mutira - napisao je Bedford na Twitteru.

Prozvan “detektivom za Covid-19”, Trevor Bedford “u stopu prati” SARS-CoV-2 na njegovu putu iz Wuhana diljem svijeta, a sve podatke o virusu i njegovoj evoluciji objavljuje na Nextstrainu, javno dostupnoj web-stranici koju je razvio, piše Jutarnji.hr.

 

Genom virusa

Virus SARS-CoV-2 počeo se prenositi u Wuhanu među ljudima uzrokujući novu respiratornu bolest Covid-19 vjerojatno još u prvoj polovici studenoga 2019. godine. Prvu genetsku sekvencu virusa objavio je 10. siječnja profesor Yong-Zhen Zhang iz Šangajskog kliničkog centra za javno zdravstvo, a ubrzo nakon toga i niz znanstvenika na Zapadu. SARS-Cov-2 je RNK virus, a njegov genom sadrži manje od 30.000 “slova” A, C, G i T (nukleotidi: adenin, citozin, guanin i timin). Usporedbe radi, čovjekov genom je “knjiga” koja sadrži više od tri milijarde slova A, C, G i T.

Tijekom proteklih mjeseci znanstvenici i liječnici su spoznali da ljudi vrlo različito reagiraju na zarazu novim koronavirusom: za jedne je kao obična prehlada koju prehodaju, drugi osjećaju simptome poput gripe te odleže 10-14 dana, a za treće je bolest ubojita. U principu, oko 80 posto ljudi ima blaži oblik bolesti, dok 20 posto ljudi mora biti hospitalizirano, pri čemu oko pet posto završi na respiratoru.

Što se tiče stope smrtnosti, ona se razlikuje od države do države, pa je trenutno u Italiji čak 11 posto. U Kini, gdje je epidemija Covida-19 praktički završila, stopa smrtnosti je naposljetku bila 1,38 posto. Znanstvenici smatraju kako je malo vjerojatno da se razlike u stopama smrtnosti među pojedinim zemljama mogu objasniti kolanjem različitih sojeva virusa u populaciji.

 

Sekvenciranje

- SARS-Cov-2 mutira tako polako da su svi sadašnji sojevi virusa u osnovi vrlo slični jedni drugima - rekao je za USA Today dr. Charles Chiu, profesor medicine i zaraznih bolesti na Sveučilištu Kalifornija u San Franciscu. - Sve pojave Covida-19 u svijetu mogu se pratiti. Imamo mogućnost da napravimo sekvenciranje genoma gotovo u realnom vremenu kako bismo spoznali koji sojevi SARS-CoV-2 kruže svijetom - naglasio je dr. Chiu.

Da SARS-CoV-2 ne mutira brzo, potvrđuje i dr. Kristian Andersen, profesor na Scripps Research, neprofitnom biomedicinskom institutu La Jolla u Kaliforniji. - SARS-Cov-2 mutira osam do 10 puta sporije od virusa gripe - rekao je Anderson. Ustvrdio je kako je brzina mutiranja SARS-CoV-2 slična evoluciji ostalih koronavirusa poput uzročnika SARS-a (teški akutni respiratorni sindrom) i MERS-a (bliskoistočni respiratorni sindrom).

Također, znanstvenici ne očekuju da će SARS-CoV-2 idućih mjeseci spontano evoluirati u oblik koji će biti smrtonosniji za ljudsku populaciju. - SARS-CoV-2 je jako dobar u širenju među ljudskim domaćinima pa nije pod evolucijskim pritiskom da se razvije u smrtonosniji soj - ustvrdio je Anderson.

 

Iz prirode

Iako ostaje mnogo pitanja o putanji izbijanja i širenja nove bolesti, jedno je široko prihvaćeno u znanstvenoj zajednici: virus nije stvoren u laboratoriju, već se razvio u prirodi, a na čovjeka je prešao sa životinjskog domaćina.

- Uspoređujući dostupne podatke o sekvencama genoma poznatih sojeva koronavirusa, možemo sa sigurnošću utvrditi da SARS-CoV-2 potječe iz procesa u prirodi - ustvrdio je Kristian Anderson, jedan od autora studije o porijeklu novog koronavirusa objavljene u časopisu Nature Medicine.

Ono što znanstvenici danas znaju jest da se sekvenca RNK novog virusa (SARS-CoV-2) 96 posto poklapa s onom poznatog koronavirusa voćnih šišmiša te od 86 do 92 posto s koronavirusom izoliranim iz ljuskavca ili pangolina, zaštićene životinjske vrste čije se meso smatra delikatesom, a ljuske se koriste u tradicionalnoj kineskoj medicini.

 

Agresivniji i blaži soj

Preliminarno istraživanje kineskih znanstvenika, objavljeno početkom ožujka u časopisu National Science Review koji izdaje Kineska akademija znanosti, upućivalo je na to da postoje dva soja novog koronavirusa: agresivniji i blaži. Prema tom istraživanju, agresivniji soj novog koronavirusa, koji se povezuje s izbijanjem bolesti u Wuhanu, čini oko 70 posto analiziranih uzoraka, dok ih je 30 posto povezano s manje agresivnim tipom virusa. Kineski znanstvenici tvrde da je prevalencija agresivnijeg soja virusa u Kini počela opadati početkom siječnja.

Dnevnik.ba

Tagovi: