Article_Top_970x250

Ivan Pepić za Dnevnik.ba: BiH nije suverena država ni četvrt stoljeća nakon Daytona

"RASPALA BI SE KAD BI JE NAPUSTILI STRANCI"

Ivan Pepić za Dnevnik.ba: BiH nije suverena država ni četvrt stoljeća nakon Daytona

pro 14, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

(ilustracija Dnevnik.ba)

Institucija visokog predstavnika nastojala je "nadograditi" i "osposobiti" institucije BiH, ali uvijek zanemarujući interese barem jednog od tri naroda. U hrvatskom slučaju to su izmjene izbornog zakona, rušenje Hercegovačke banke, nametanje vlasti bez legitimnih predstavnika, itd. Primjera je mnogo, rekao je Ivan Pepić, voditelj stručnog tima IDPI-ja iz Mostara, u razgovoru za Dnevnik.ba.

Ivan Pepić, voditelj stručnog tima Instituta za društveno – politička istraživanja (IDPI) iz Mostara, za Dnevnik.ba, je govorio o političkoj situaciji u BiH, njenoj daytonskog strukturi i najvećim greškama u samoj provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma. 

“BiH bi se raspala čim bi ju napustili predstavnici najvećih država i međunarodne institucije. Da nije tako, u njoj ne bi stanovali strani suci, visoki predstavnici, a veleposlanici stranih država ne bi davali gotovo svakodnevne izjave o svim najvažnijim aspektima za funkcioniranje države docirajući izabranim predstavnicima“, kazao je Pepić.

"BiH nije suverena država"

Prema njegovim riječima, BiH ni četvrt stoljeća nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporuzuma nije suverena država. 

Odgovarajući na pitanje, jesu li Hrvati u BiH, samim daytonskim uređenjem neravnopravni u odnosu na druga dva naroda, Srbe i Bošnjake, Pepić je kazao kako je za pretpostaviti da Hrvatska nije slutila na koji će se način razvijati hrvatsko-bošnjački odnosi.

“U trenutku potpisivanja Daytonskog sporazuma Hrvatska je vojno pobijedila u ratu i bila je jedina važna vojna sila u Jugoistočnoj Europi. Isto je bilo i s potpisivanjem Washingtonskog sporazuma; nakon uspješnih vojnih operacija 1993. u Hrvatskoj ona nije smjela izgubiti gradnju međunarodnih odnosa“, kazao je Pepić.

"Bonske ovlasti i šutnja Hrvatske doveli Hrvate u BiH u loš položaj"

Uvažavajući taj kontekst,  smatra, okolnosti nisu pokazivale da će se dogoditi bonske ovlasti, potpuna šutnja Hrvatske na odluke visokih predstavnika i svi drugi fenomeni koji su Hrvate u BiH doveli u iznimno loš položaj.

“Naprotiv, mislim da se u tom trenutku više razmišljalo srednjoročno odnosno da će rješavanje hrvatskog pitanja u BiH doći jednom u budućnosti“, rekao je

Greške u provedbi Daytona, smatra Pepić, nastaju nakon usvajanja bonskih ovlasti Visokog predstavnika za BiH.

“Ta je institucija nastojala 'nadograditi' i 'osposobiti' institucije BiH, ali uvijek zanemarujući interese barem jednog od tri naroda. U hrvatskom slučaju to su izmjene izbornog zakona, rušenje Hercegovačke banke, nametanje vlasti bez legitimnih predstavnika, itd. Primjera je mnogo“, tvrdi Pepić.

Napominje i kako je sam Dayton narušen stvaranjem institucija BiH koje uopće nisu bile predviđene u Daytonu.

"Oslabljeni principi konsocijacijske demokracije"

„Na taj način se automatski ojačao centar nauštrb periferiji te su oslabljeni svi mehanizmi podijele vlasti odnosno konsocijacijske demokracije. Primjerice, 1995. Vijeće ministara je imalo tri ministarstva, danas ih ima devet; Daytonskim sporazumom nisu predviđeni Sud BiH, SIPA“, kazao je.

Sami principi podijele vlasti među tri konstitutivna naroda su narušeni, ističe, a to će predstavljati problem sve dok se u BiH ponovo ne uspostave mehanizmi koji će vratiti tu zemlju na 'tvorničke postavke' konsocijacijske demokracije.   

Odgovarajući na pitanje, je li moguć Dayton 2, Pepić smatra kako je u današnjim okolnostima to vrlo teško očekivati, osobito Dayton 2 koji bi uključio sve globalne aktere.

“Za razliku od 1990-ih, kad su svjetske sile kratkotrajno djelovale zajednički u rješavanju gorućih političkih pitanja i ratova, danas to više nije slučaj. Dayton je bio moguć jer su svi međunarodni akteri vidjeli koliko je rat iscrpljuje njihov kredibilitet u tada novom međunarodnom poretku“, kazao je.

"Sve bi se sile bavile BiH, ali nema uvjeta koji mogu zadovoljiti apetite svih" 

Danas, ističe Pepić, postoje ogromne razlike između interesa Rusije, pa i Kine, te SAD-a i Europe, ali i regionalnih aktera poput Turske, a BiH nije zanimljivo žarište za trošenje resursa u rješavanju tek jedne marginalne krize koja je u odnosu na 1990-te puno manje atraktivno.

“Izglednije je da će ponuda za rješenje permanentne političke krize stići od aktera poput SAD-a. Obzirom na višedesetljetnu politiku SAD-a prema BiH teško je očekivati da će ona u potpunosti uzeti u obzir interese Hrvata u BiH“, kazao je.

Prema njegovim riječima, SAD se pokazao ključnim čimbenikom za rješavanje spora oko Sjeverne Makedonije, a vjerujem da bi na dnevni red mogla doći i BiH, s tim da je ruski utjecaj u BiH veći nego u Sj. Makedoniji.

“Paradoksalno, sve bi se sile bavile BiH, svi upumpavaju resurse, ali za razliku od 1995. ne postoje uvjeti koji bi mogli zadovoljiti apetite svih njih“, ocijenio je Ivan Pepić.

R.I. / Dnevnik.ba 

Article_Bottom_970x250