Article_Top_970x250

Ivan Sabolić: Ravnopravnost tri naroda u BiH u praksi je narušena na štetu Hrvata

veleposlasnik rh u bih

Ivan Sabolić: Ravnopravnost tri naroda u BiH u praksi je narušena na štetu Hrvata

ožu 09, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Ustrajemo na stvarnoj ravnopravnosti i pravima Hrvata kao najmanjeg konstitutivnog naroda u BiH. Hrvatska podržava demokratski dogovor o pravednom Izbornom zakonu koji će zajamčiti prihvaćanje europskih normi, onemogućiti zloupotrebe i osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana BiH.

Kao što sam ranije spomenuo, sastanak ministara Davora Božinovića i Fahrudina Radončića je primjer dobre suradnje. Navedeni sastanak je već pokazao rezultate u ostvarenju boljeg komunikacijskog okvira prvenstveno po pitanju rješavanja aktualne situacije oko nezakonitih migranata, izjavio je u intervjuu za „Dnevni avaz“ Ivan Sabolić, veleposlanik Hrvatske u BiH.

- Osim unapređenja suradnje graničnih policija, za istaknuti je dogovorena suradnja u području edukacije kadrova, provođenju zajedničkih projekata te prijenosu znanja i iskustava u izgradnji kapaciteta za učinkovitije upravljanje migracijskim procesima. Podsjećam i na odluku hrvatske vlade o dodjeli pomoći BiH u policijskoj opremi radi učinkovitije kontrole granice BiH i suzbijanja prekograničnog kriminaliteta - kaže Sabolić.

 

Zoran Milanović je novi predsjednik Hrvatske. Hoće li se mijenjati hrvatska politika prema BiH?

- Želim istaknuti kako Hrvatska ima jednu vanjsku politiku, koja je jedno od područja zajedničke nadležnosti Vlade i predsjednika Republike. Za Hrvatsku su odnosi s BiH jedan od vanjskopolitičkih prioriteta. Odnose s BiH razvijamo na načelima dobrosusjedstva, uzajamnog poštivanja suvereniteta, samostalnosti i teritorijalnog integriteta.

RH joj pruža svekoliku podršku, posebno na njenom euroatlantskom putu. Pri tome, Hrvatska se zalaže za puno poštivanje i ostvarivanje jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda u BiH, a posebno je zainteresirana za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. Politika Hrvatske prema BiH ostat će u okviru navedenih načela i prioriteta.

 

U predizbornoj kampanji je bilo govora i o BiH, a pojedine izjave su tumačene zlonamjerno po BiH, poput opasnosti od radikalnom islama... Smatrate li da će se nakon predizborne kampanje „otopiti“ odnosi između političkog Zagreba i Sarajeva?

- Kao susjedne države, uvijek ćemo biti jedni uz druge. RH želi razvijati odnose u europskom duhu, a otvorena pitanja rješavati dijalogom, u duhu prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa, na obostrano zadovoljstvo. Međutim, neutemeljene izjave pojedinih visokih dužnosnika BiH ne pridonose stvaranju ozračja međusobnog povjerenja i razumijevanju.

Otvorena pitanja nisu nepremostiva, međutim, njihovom rješavanju ne pridonose nepotrebne javne izjave, već konstruktivan dogovor na stručnom nivou. Kao dobar primjer ističem nedavni sastanak ministra unutarnjih poslova RH Božinovića i ministra sigurnosti BiH Radončića u Zagrebu.

 

Može li od hrvatskog predsjedavanja EU imati koristi i BiH?

- Hrvatska snažno podržava euroatlantski put BiH uz ispunjenje zadanih uvjeta i kriterija. Unutar članica EU niko od RH bolje ne poznaje BiH te joj nije više konkretno pomogao da podnese zahtjev za članstvo u EU. Hrvatska je najsnažniji zagovornik i prijatelj europskog puta BiH koji će pomoći da se europske vrijednosti ugrade u njen pravni sustav, uz uvažavanje njenih posebnosti.

Hrvatsko predsjedništvo se zalaže za napredak BiH prema statusu kandidata. U tom cilju ohrabrujemo BiH u provedbi nužnih reformskih procesa koji će biti prepoznati i pozitivno vrednovani. Zagrebački samit će biti prigoda za osnaživanje pristupnih procesa nama susjednih država te novi zamah u dinamici njihovog približavanja EU u idućim godinama.

 

Aktualizirano je i pitanje izgradnje radioaktivnog otpada na Trgovinskoj gori, a iz BiH se najavljuje i moguća arbitraža. Kako riješiti ovo pitanje?

- Ovo je pitanje, nažalost, primjer pristupa dužnosnika raznih nivoa vlasti u BiH koji svojim izjavama o ovom pitanju nepotrebno pridonose stvaranju negativnog međudržavnog ozračja. Činjenica je, međutim, da iz BiH do sada nije upućen poziv prema nadležnom ministarstvu u Hrvatskoj za razgovor o ovom pitanju.

Ako i kada institucije BiH službeno izraze stvarnu želju, potrebu ili interes za stručan razgovor o ovoj temi, hrvatski resorni ministar je spreman za razgovor o svim aspektima interesa ili dvojbi koje iskaže bosanskohercegovačka strana. Nemamo namjeru ili potrebu razgovarati o ovoj temi preko medija.

 

U tijeku su pregovori o izmjeni Izbornog zakona BiH, na kojem prvenstveno inzistira HDZ BiH. Kako riješiti ovo pitanje? Smatrate li da su Hrvati jednakopravni u odnosu na preostala dva konstitutivna naroda?

- BiH je država koja okuplja tri konstitutivna naroda, uz poštovanje prava svih građana. Nažalost, ravnopravnost triju naroda u BiH u praksi je narušena na štetu hrvatskog naroda, što je razlog za ozbiljnu zabrinutost. Nužno je, stoga, spriječiti mogućnost da jedan konstitutivni narod bira drugom narodu njihove predstavnike. To nije dobro za funkcioniranje institucija niti za temeljno povjerenje među narodima. Zainteresirani smo da se spriječe ovakva i slična nedemokratska djelovanja.

Ustrajemo na stvarnoj ravnopravnosti i pravima Hrvata kao najmanjeg konstitutivnog naroda u BiH. Hrvatska podržava demokratski dogovor o pravednom Izbornom zakonu koji će zajamčiti prihvaćanje europskih normi, onemogućiti zloupotrebe i osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana BiH.

Uz strogo poštivanje ustavnog poretka, takva izmjena Izbornog zakona bit će ključan korak prema političkoj stabilnosti i napretku koji su mogući samo uz mehanizme koji jačaju međusobno povjerenje i koji jamče institucionalnu i stvarnu jednakopravnost konstitutivnih naroda uz puno uvažavanje prava i sloboda svih državljana BiH.

 

U posljednje vrijeme bilo je i priče o mogućim izmjena Dejtonskog sporazuma. Iako je predsjednik Milanović demantirao da je o tome razgovarao s turskim predsjednikom, smatrate li da će biti pokrenuti pregovori o izmjeni Dejtona?

- BiH je predala zahtjev za članstvo u EU pa buduće promjene treba gledati u kontekstu približavanja EU. Taj proces mora biti rezultat političkog dogovora unutar BiH. Naime, pred BiH je ispunjenje političkih, ekonomskih i pravnih kriterija koje mora zadovoljiti u procesu pridruživanja EU.

Institucionalne prilagodbe, ključne za uspjeh procesa pridruživanja, dotiču sva područja društva u cjelini, trebaju olakšati i ubrzati integriranje u EU, ali što je još važnije, ostvariti viši nivo političke stabilnosti, društvenog povjerenja i ekonomske uspješnosti. Pri tome treba istaknuti kako temeljno načelo ravnopravnosti konstitutivnih naroda mora ostati temelj ustavnog uređenja BiH. U tom smislu, ohrabrujemo sve faktore u BiH u efikasnoj provedbi svih odluka Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava.

 - Činjenica je da se Hrvatskoj prvo predsjedanje Vijećem EU događa u 29. godini njene samostalnosti i u sedmoj godini članstva EU. To je povijesni trenutak za našu zemlju i dolazi kao vrhunac dosadašnjeg, nimalo jednostavnog evropskog puta. Predsjedanjem zaokružujemo ciklus od uspostave neovisnosti do snažne međunarodne afirmacije u Evropi. Predsjedanjem imamo priliku dodatno se afirmirati na evropskoj i međunarodnoj političkoj sceni te ojačati kapacitete svih segmenata državne uprave i stečeno iskustvo primijeniti sudjelujući u daljnjem radu tijela EU.

Dnevnik.ba