Article_Top_970x250

Lola i Filip prvi su plantažeri “šepurine” u duvanjskom kraju

poduzetnički duh

Lola i Filip prvi su plantažeri “šepurine” u duvanjskom kraju

ožu 06, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Za ovdašnjega čovjeka zasigurno ne možemo reći da je bezidejan, pa ni kada je u pitanju poslovna inicijativa i kreativnost u poljoprivrednim djelatnostima.

No, da nam netko uz kavu priča da će na Duvanjskom polju zasaditi tisuće sadnica šepurine zasigurno bi nas se većina nasmijala uz komentar – pa što će ti to – šepurine barem imamo svugdje i rekreativno ih beremo… Ali, svestrani Filip Perković vrlo dobro zna što čini pa i kad je šepurina u pitanju.

Piše: Zora Stanić | Tomislavcity.com

– Radi se o divljoj ruži – šipku ili kako mi to uobičajeno kažemo šepurini ili šipurini. Nije ta ideja od jučer, dugo sam razmišljao o plantažnom uzgoju te kulture i nakon dvogodišnjega istraživanja i traganja za informacijama donio odluku. Prije mjesec dana u Zvorniku sam kupio sadni materijal i posadio stabljike u našem polju. Tu se zasigurno neću zaustaviti – tek sam na početku, optimistično govori Filip.

Saznali smo da priprema tla nije zahtjevna, a takva je i sama kultura. Zemlju je pripremio zajedno sa svojim stricem Mirkom Perkovićem Lolom s kojim je zasadio oko tisuću sadnica.

Zašto baš šepurina i koje su prednosti plantažnoga uzgoja te kulture?

- To je jedna od kultura koja nije zahtjevna za uzgoj, ne traži mnogo, a zauzvrat može dati puno. Sam grm plantažne šepurine ima sedamdeset posto manje trnja u odnosu na samonikli, a plod je puno veći. Poznato je i da je njezin plod vrlo bogat C vitaminom, a uz uobičajene pekmeze, sirupe i čajeve vrlo vrijedna i kvalitetna su vina i ulja od ovoga ploda. Valja napomenuti i da je cijena ulja vrlo visoka.

Kod nas je šepurina zastupljena kao samonikli grm i susrećemo je svugdje u kraju. Nadam se da će se pokazati dobrom i na ovom plantažnom uzgoju. Za sada je sve na razini pilot- projekta jer u okolini generalno nemamo iskustva u tome.

Je li zahtjevan uzgoj ove kulture?

– U odnosu na bobičasta voća, maline, kupine, grožđe, ovo zahtjeva najmanje truda. Dovoljna je godišnja rezidba stabala, a navodnjavanje nije nužno. Iz tog razloga vjerujem da se će i svaki grm na naš trud i brigu znati odgovoriti.

Namjeravate li se baviti preradom šipka?

– Za sada ništa nije isključeno. Pričekat ćemo drugu godinu u kojoj očekujemo prvi  konkretni urod. Prema pojedinim stručnim mišljenjima puni urod se očekuje nakon pet godina, a očekivani vijek jednoga stabla je od 30 do 35 godina, napominje Filip.

Nadamo se da će ovaj eksperiment, prije svega, potaknuti razvoj te pospješiti raznovrsnost uzgoja poljoprivrednih kultura i kao takav imati svoju budućnost u duvanjskome kraju.

Dnevnik.ba