Article_Top_970x250

Sirijski Kurdi - od marginalizacije do krhke autonomije

rat u siriji

Sirijski Kurdi - od marginalizacije do krhke autonomije

pro 28, 2018
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Oružano krilo Kurdske demokratske unije je od 2014. jedna od vodećih snaga u borbi protiv džihadističke Islamske države uz potporu međunarodne koalicije.

Sirijski Kurdi, koji su u prošlosti bili diskriminirani postali su tijekom rata u Siriji važna saveznica Sjedinjenih Država u borbi protiv radikalne Islamske države, a s najavljenim povlačenjem američkih vojnika nove saveznike potražili su u sirijskom režimu.

Sirijski Kurdi uspostavili su krhku autonomiju na područjima koja nadziru na sjeveru Sirije. Ta područja, na kojima se nalaze važna naftna polja, čine gotovo 30 posto Sirije, po podacima Sirijskog opservatorija za ljudska prava (SOHR), prenosi Hina.

 

Diskriminacija

Sirijski Kurdi žive ponajviše na sjeveru zemlje, uglavnom su suniti miješani s nemuslimanskim manjinama i političkim skupinama koje su često laičke i čine, kako se procjenjuje, 15 posto sirijskog stanovništva.

Desetljećima su žrtve marginalizacije i opresije i neprestano traže priznanje svojih kulturnih i političkih prava.

 

Neutralnost

Od početka sukoba 2011. godine, izazvanog krvavim vojnim gušenjem mirne pobune, sirijski režim učinio je gestu dobre volje prema Kurdima. Sirijski predsjednik Bašar al-Asad dodijelio je državljanstvo 300.000 Kurda bez domovine nakon što su čekali i prosvjedovali pola stoljeća. Ti sirijski Kurdi ostali su bez državljanstva na kontroverznom popisu stanovništva 1962. godine.

Kurdi su pokušali ostati postrani u sirijskom sukobu. Zauzeli su "neutralnu" poziciju prema vlastima i pobunjenicima, nastojeći spriječiti pobunjenike da prodru u njihova područja kako bi izbjegli krvavi odgovor režima.

Sredinom 2012., vladine snage napustile su svoje položaje na sjeveru i istoku zemlje koje su preuzeli Kurdi. To povlačenje protumačeno je kao želja da se Kurde ohrabri da se ne udruže s pobunjenicima.

 

Federalna pokrajina

Godine 2013. Stranka kurdske demokratske unije, glavna stranka sirijskih Kurda, proglasila je poluautonomiju.

Godine 2016. objavili su "federalnu pokrajinu" sastavljenu od tri kantona: Afrin na sjeverozapadu u pokrajini Alep, Eufrat na sjeveru na dijelovima pokrajina Alep i Raka, te treći Jazire na sjeveroistoku koji uglavnom odgovara pokrajini Hasake.

Tom inicijativom proglasili su de facto autonomiju, koja je krhka. Time su na sebe navukli mržnju oporbenih snaga, uz neprijateljstvo susjedne Turske. Kurdi su sastavili "društveni ugovor", neku vrstu ustava i 2017. stanovnici su izabrali svoja gradska vijeća.

 

Antidžihadisti

Oružano krilo Kurdske demokratske unije je od 2014. jedna od vodećih snaga u borbi protiv džihadističke Islamske države uz potporu međunarodne koalicije koju predvode Sjedinjene Države.

Početkom 2015. kurdske snage uz potporu zračnih udara koalicije protjerale su IS iz Kobanea, na granici s Turskom nakon više od četiri mjeseca silovitih borbi.

U listopadu 2015. oformljene su Sirijske demokratske snage (SDF) u kojima je 25.000 Kurda i 5000 Arapa, svih Sirijaca. SDF, kojim dominira kurdska milicija YPG prima pomoć Sjedinjenih Država u ljudstvu, ali i kroz zračnu potporu.

Dvije godine poslije, u listopadu 2017., SDF je protjerao Islamsku državu iz njezina uporišta u Raki.

Danas SDF nastavlja borbu protiv džihadista u zadnjim džepovima otpora na istoku zemlje.

 

Turska reakcija

Dana 14. siječnja 2018. antidžhadistička koalicija objavila je da radi na osnutku "granične snage od 30.000 ljudi na sjeveru Sirije", a uglavnom je čini članovi SDF-a.

Međutim, Turska smatra YPG, glavnu sastojnicu SDF-a, produljenom rukom Radničke stranke Kurdistana (PPK), kurdske organizacije koja je od 1984. vodila gerilski rat protiv turske vlasti. Turska, koja smatra i PPK i YPG terorističkim organizacijama izvela je u kolovozu 2016. ofenzivu na sjeveru Sirije, službeno da bi odbacila kurdske milicije i IS.

U siječnju 2018., turska vojska je uz pomoć sirijskih pobunjenika pokrenula kopnenu i zračnu ofenzivu protiv YPG-a u Afrinu i dva mjeseca poslije zauzela ga.

 

Trump napustio YPG

Donald Trump je 19. prosinca objavio da će povući oko 2000 američkih vojnika iz Sirije, koji su se borili protiv IS-a uz borce YPG-a.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan idućih dana šalje svoja vojna pojačanja na granicu između Turske i područja sirijskih Kurda pripremajući eventualnu ofenzivu kada se povuku američki vojnici.

Nakon poziva kurdskih snaga u pomoć, sirijska vojska najavila je 28. prosinca ulazak u ključni grad Manbij nekih 30 kilometara od turske granice. YPG tvrdi da se iz njega vojno povukao od ljeta.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250