Article_Top_970x250

Treba li Mostar turistima naplaćivati ulazak u staru gradsku jezgru?

borba s gužvama

Treba li Mostar turistima naplaćivati ulazak u staru gradsku jezgru?

lis 09, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: FENA

Oko pola milijuna jednodnevnih turista svake godine posjeti Mostar i njegovu najpoznatiju znamenitost - Stari most. Neki od njih u prosjeku potroše oko 23 eura, neki ništa, ali zato stvaraju velike gužve i pokazuju nepoštovanje prema građevini takvog formata i svjetske vrijednosti zbog čega bi trebalo razmisliti o naplaćivanju ulaznica u staru gradsku jezgru, kazao je Feni viši stručni suradnik Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije Ramiz Bašić.

Jednodnevni izleti donose značajne koristi lokalnoj privredi jer turisti tada potroše u prosjeku cca 20-23 eura na hranu, suvenire, ulaznice i sl., dok s druge strane ima i turističkih grupa koje samo pređu preko Starog mosta, ne potrošivši ništa, ali zato prave veliku gužvu koja opet, naročito u lipnju i kolovozu, stvara problem u normalnom kretanju turista, naglasio je Bašić, dodavši pritom da od njih nemaju koristi ni restorani ni barovi jer često sa sobom nose hranu i piće.

Također, smatra on, takve grupe ne pokazuju ni respekt prema građevini takvog formata i svjetske vrijednosti.

- Iz tih razloga držimo da bi trebalo razmisliti o ideji naplate ulaznica u Stari grad, a npr. ulaznice bi se naplaćivale kod posjetitelja koji stižu busevima  i dr. - kazao je Bašić i istaknuo kako bi od plaćanja ulaznica bili izuzeti hotelski gosti koji već plaćaju boravišnu taksu, zatim djeca ispod 6 godina, stanovnici Mostara, studenti itd.

Naplata bi se vršila eksperimentalno u razdoblju od godine dana nakon čega bi se analizirali rezultati ove odluke, navodi viši stručni suradnik Turističke zajednice HNŽ-a.

Napominje kako bi, naravno, tu odluku trebao donijeti Grad Mostar, uz prethodnu suglasnost svih relevantnih faktora iz sektora turizma u Mostaru - hotela, turističkih agencija, suvenirnica i drugih.

Po njegovom mišljenju, vjerojatno bi najbolja ideja bila da se napravi okrugli stol o ovoj temi, a možda i neka studija koja bi utvrdila (ne)opravdanost ovakvog poteza.

Inače, prosječno zadržavanje turista u Mostaru je 1,35 dana, dok je u Međugorju 2,43 dana (u prvih osam mjeseci o.g.)

Jedna od karakteristika turizma u Hercegovini, navodi Bašić, je i veliki broj jednodnevnih izleta posjetitelja s jadranske obale iz Crne Gore i Hrvatske, kao i ture iz unutrašnjosti.

Procjenjuje se da je broj takvih turista u Hercegovini oko 500.000 koji također ostvare značajnu potrošnju (parking, usluge u ugostiteljstvu, suveniri, muzeji, vodiči i slično).

Što se tiče brojki, u razdoblju od 8 mjeseci, prema službenim podacima, Hercegovačku-neretvansku županiju posjetilo je 218.029 turista (od toga 181.950 stranih i 36.079 domaćih ), a ostvareno je 427.123 noćenja - 357.000 stranih i 70.123 domaćih turista.

 - Za period siječanj-lipanj ove godine možemo reći da je broj dolazaka veći za 16,50 posto, a broj noćenja za 10,80 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine - kazao je Bašić.

Smatra kako će se trend rasta sigurno nastaviti i za razdoblje od 9 mjeseci te da će HNŽ ostvariti rast broja turističkih posjeta s vrtoglavih 10 posto.

Također je napomenuo da je BiH među 10 destinacija koje bilježe najveći rast broja turista.

Kada su u pitanju mjesta koja su se najviše posjećivala u HNŽ-u, Međugorje je i dalje na prvom mjestu, slijede područje Starog mosta i stare gradske jezgre Grada Mostara, Neum, prirodne, povijesne i urbane cjeline - Blagaj, Blidinje, Počitelj i Stolac, te nekropole stećaka Radimlja i Boljuni (Stolac), Biskup (Konjic), Dugo Polje (Jablanica) nedavno uvrštene na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.

Viši stručni suradnik Turističke zajednice HNŽ-a govorio je i o važnosti i ljepoti tih destinacija, napomenuvši pritom da je Međugorje, kao jedno od najpoznatijih svjetskih marijanskih svetišta, u 35 godina posjetilo više od 40 milijuna hodočasnika iz cijelog svijeta.

Hercegovačko-neretvansku županiju najviše su posjećivali turisti iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, zatim zemalja zapadne Europe - Austrija, Njemačka, Francuska, Španjolska, Nizozemska, Velika Britanija, iz zemalja Srednje Europe - Češka, Poljska, Slovačka, Mađarska, a naročito velik broj posjeta zabilježen od strane turista iz Kine, Japana i Malezije, kao i iz zemalja arapskog poluotoka (Saudijska Arabija, Bahrein, Oman, Ujedinjeni arapski emirati ) i dr.

Upitan na čemu se najviše zarađuje i što turiste najviše zanima, Bašić je kazao kako turističko-ugostiteljska djelatnost najviše zarađuje na prodaji smještajnih kapaciteta, zatim prodaji jela i pića u hotelima, motelima i sl. te da se zarada ostvaruje i u sektoru transporta putnika, kao i da je neizostavna zarada turističkih vodiča, animatora i pratitelja putovanja…  

Viši stručni suradnik Turističke zajednice HNŽ-a ovogodišnju je sezonu ocijenio uspješnom što, kako ističe, "cijelu turističku privredu naše županije tjera na snažno pozicioniranje i poboljšanje sadržajne i gastronomske ponude".

Naglasio je i kako je loše vrijeme vjerojatno utjecalo na posjet HNŽ-u u mjesecu svibnju, no da je ipak glavna turistička sezona (lipanj, kolovoz)  bila dobra te da su tada ostvareni veoma dobri rezultati u broju dolazaka i noćenja.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250