Article_Top_970x250

Falatar u Guardianu: BiH je u snažnoj političkoj i egzistencijalnoj krizi, pred rizikom od raspada

komentar

Falatar u Guardianu: BiH je u snažnoj političkoj i egzistencijalnoj krizi, pred rizikom od raspada

stu 12, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

EU nam je poslala poruku koje smo se najviše plašili: EU više nije briga. I zasigurno više ne mari dovoljno", smatra Falatar.

Nedavna odluka Europske unije da zamrzne daljnja proširenja na Balkan bila je povod ekonomiste i nekadašnjeg kandidata Naše stranke za člana Predsjedništva BiH Boriše Falatara da napiše komentar za list Guardian.

On se u tom komentaru prisjetio trenutka od prije četvrt vijeka kada je prvi put ugledao zastavu EU.

"Bio sam 16-godišnja izbjeglica, stajao u prljavštini, u rukama držao paket humanitarne pomoći. U kutiji koju sam dobio bili su riža, brašno i druge namirnice koje su mi trebale trajati naredne dva tjedna. Izvadio sam limenku konzervirane govedine i sa strane ugledao blistavi krug zlatnih zvijezda na plavoj pozadini. Ispod zastave je pisalo 'Donirala europska zajednica'", napisao je Falatar.

Dodao je da naš odnos s Europskom unijom nije zamišljen ovako. Ta zastava trebala je predstavljati našu težnju za višim stanjem postojanja, bliskim našem nasljeđu kao najraznolikije europske zemlje.

"Nije to bila konzervirana govedina, već san o ulasku u zajednicu tolerancije i otvorenih granica zbog kojih su mnogi od nas prolazili teška vremena. To nam je davalo nadu, jer smo duboko u sebi znali da joj pripadamo. To vjerovanje u ono što EU predstavlja praktično je kodirano u našoj nacionalnoj DNK", napisao je dalje, prenosi sarajevski Klix.

Ipak, dodaje Falatar, sada se čini da su nam vrata pred nosom zatvorena odlukom čelnika EU da blokiraju početak pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

"Bilo bi podcjenjivački opisati ovu odluku kao štetnu za Zapadni Balkan. Ona je udarac za napredne političke snage širom regije koje naporno rade na izgradnji naše budućnosti u EU. Sada znamo da ulaganje ogromnog političkog kapitala za okončanje dugogodišnjih sporova, poduzimanje teških reformi i stvaranje bolnih kompromisa, čak i do te točke da promijenite ime svoje zemlje, kao što je uradila Makedonija da bi riješila spor s Grčkom, neće dovesti do prijema u tvrđavu zvanu Europa. EU nam je poslala poruku koje smo se najviše plašili: EU više nije briga. I zasigurno više ne mari dovoljno", smatra Falatar.

On u komentaru dodaje da je od samog držanja "izvan kluba" gora činjenica da zamrzavanje procesa EU integracija riskira poticanje populizma, doprinosi nestabilnosti i stavljanju regije u geopolitički limb.

"Posljedice će morati biti ublažene nekim pametnim politikama EU i povećanim angažmanom u regiji. Za BiH je ovo možda jedini izlaz iz njenog trenutnog stanja", ističe Falatar.

On dodaje da su, iako to sadašnjim čelnicima EU možda nije očigledno, Europska unija i Bosna i Hercegovina izgrađene na sličnim vrijednostima i rođene istovremeno.

"U BiH smo to vidjeli kao isprepletenost naših zajedničkih sudbina. Baš kao i osnivači Europe, vidjeli smo snagu u našoj raznolikosti i bili nadahnuti optimizmom koji se širio kontinentom. Naša mlada nacija je izgrađena na narativnu da će na kraju ući u EU. To je bila naša priča o porijeklu i nikad nismo zamišljali drugačije", napisao je.

Podsjetio je da smo dobili desetljeće stagnacije, etničke tenzije i neuspjele pokušaje reforme te da je tome svemu prethodio razarajući rat.

"Samo u protekle četiri godine pet posto stanovništva napustilo je zemlju, a državni parlament ove godine nije održao nijednu sjednicu, vlast još uvijek nije formirana, a prošlo je više od godinu nakon izbora. Retorika secesije i rata je raširena. BiH se udaljila od EU više nego ikad i sada je u snažnoj političkoj i egzistencijalnoj krizi, pred rizikom od raspada. To je, prema riječima predsjednika Macrona, 'tempirana bomba' koja kuca na granicama EU", piše Falatar.

On ističe da lideri u našoj zemlji snose dio krivnje, jer im je nedostajalo vizije, kapaciteta i integriteta da našu zemlju povedu naprijed pa su mnogi građani ostali zarobljeni političkim podjelama i nastavljaju birati iste nacionalističke stranke.

"Međutim, neučinkoviti političari i uglavnom kratkovidno biračko tijelo su posljedica, a ne osnovni uzrok problema. Greška se nalazi u sistemu i 'po defaultu' proizvodi takve ishode", piše dalje.

Podsjeća na aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je notoran po svojoj složenosti, neefikasnosti i diskriminatornom utjecaju. Dodaje i da stanovništvom (oko tri milijuna) upravljaju tri predsjednika, 14 premijera, oko 180 ministara i više od 700 zastupnika u 14 različitih parlamenata.

"Blokiranje odluka postalo je glavno političko sredstvo, a zastoj je odavno postao norma. Oko 15 posto stanovništva, uključujući Židove i Rome, građani su druge klase, jer nisu u prilici da se kandidiraju za visoke političke funkcije", piše Falatar u Guardianu i dalje navodi da je Dejtonski mirovni sporazum bio važan za okončanje rata, ali je stvorio nepravedan i neodrživ sustav. Navodi da je kriza stvarna, a Macronova procjena situacije očigledno nije od koristi te da EU mora pomoći da se postave novi ustavni temelji i obnovi politička struktura odozdo prema gore. Svjestan je da bi to naišlo na otpor vladajuće elite, jedine grupe koja gubi u tom procesu.

"Rizik od nečinjenja ničega ipak je mnogo veći. Nastavi li se ovako, bh. društvo će se usmjeriti prema zaljevskim zemljama Kini i Rusiji, što će dodatno ugroziti njenu kohezivnost i budućnost u EU, posebno sada kada je jedino o čemu postoji nacionalni konsenzus - nada u EU integracije - odgođeno na neodređeno vrijeme. Za BiH će biti sve teže da izbjegne pretvaranje u testno mjesto za novi hladni rat. Vijeće Europe i nova komisija trebaju biti hrabriji i ambiciozniji. U pitanju su naše zajedničke vrijednosti i stabilnost. U suprotnom, sve što nam može ostati je neuspjeh na pragu EU i zastave EU na humanitarnoj pomoći - tužni podsjetnici na nikad ostvareni san", stoji na kraju komentara Boriše Falatara za Guardian.

Dnevnik.ba

Tagovi:

Article_Bottom_970x250