Article_Top_970x250

Hrvatska uvodi euro najranije 2023. godine: Evo koliko će se kuna mijenjati za jedan euro...

ulazak u eurozonu

Hrvatska uvodi euro najranije 2023. godine: Evo koliko će se kuna mijenjati za jedan euro...

srp 12, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Foto: Marko Lukunić/Pixsell

Ulaskom u europski tečajni mehanizam određen je i središnji tečaj kune za euro koji iznosi 7,53450 kuna za jedan euro, što znači da će građani po tome tečaju moći mijenjati kune kada bude uveden euro te da tečaj neće rasti ili padati više od 15 posto od tog iznosa.

Europske su institucije na zahtjev Vlade RH odlučile uključiti Hrvatsku u europski tečajni mehanizam (ERM 2), što je svojevrsna valutna čekaonica prije uvođenja eura. Nakon konzultacija Europske komisije, Ekonomskog i Financijskog komiteta, odlučeno je da će središnji tečaj kune za euro biti 7,53450 kuna. To znači da će hrvatski građani moći mijenjati kune za eure po tom tečaju, kada država uvede euro kao službenu valutu plaćanja, što bi trebalo biti najranije 1. siječnja 2023, doznaje Jutarnji list. Dotad će biti dozvoljena fluktuacija tečaja od najviše plus/minus 15 posto.

Osim toga, ova odluka znači da je Europska središnja banka preuzela nadzor nad hrvatskim bankama. No, to je ujedno i znak oporavka eurozone, koja se još od 2008. borila s nizom problema nakon financijske krize i koja je prije pet godina primila posljednju članicu – Litvu. Naime, povećanje broja zemalja u eurozoni, a tu je uz Hrvatsku još i Bugarska, značilo bi da euro kao sredstvo plaćanja može zadržati poziciju rezervne svjetske valute, koju još ima samo američki dolar.

Više investicija i povoljnije zaduživanje

Ključni razlog zbog koje se zemlje članice EU odlučuju na uvođenje eura jest privlačenje budućih investicija i povoljnije zaduživanje na međunarodnom financijskom tržištu. No, pitanje je koliko će Hrvatska moći zauzdati svoju razinu javnog duga, inflaciju i proračunski deficit u vremenima kada je uslužno orijentirano gospodarstvo opterećeno koronakrizom, a Europska mu komisija ne predviđa najpovoljniji ishod. Osim uvođenja eura i zbog toga će navedeni hrvatski financijski parametri biti pod budnim nadzorom. No, koronakriza je zahvatila cijelu EU, pa će zemlje članice moći probijati limit od tri posto deficita prema BDP-u i 60 posto javnog duga u odnosu na BDP.

Odgovor na koronakrizu trebao je biti 560 milijardi eura težak Fond za oporavak i otpornost, iz kojeg bi Hrvatska, prema najavama, trebala dobiti 10 milijardi eura. No, dogovor su spriječile Austrija, Nizozemska, Danska i Švedska, pa će o svemu odlučivati Vijeće Europe. Uz taj novac i relaksirane limite, Hrvatska može računati i na još 12 milijardi eura srednjoročnog financiranja, pa je Vlada procijenila kako će to biti dovoljno da ostane u zadanim parametrima za uvođenje eura tijekom sljedećeg razdoblja i da to neće naštetiti gospodarstvu.

Devize u rezervi

Hrvatskoj bi moglo pomoći i to što su premijer Andrej Plenković i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić uspjeli dogovoriti valutnu zamjenu u iznosu od dvije milijarde eura, što bi HNB trebalo olakšati brige oko tečaja i međunarodne likvidnosti države. HNB u rezervi drži i oko 15 milijardi eura neto deviza, a domaće banke raspolažu s pet do šest milijardi eura koje mogu povući izvana. Ulaskom u eurozonu, nestat će tečajni rizici, koji inače opterećuju ekonomije poput hrvatske, pa se ovaj “novac u čarapi” može usmjeriti u druge stvari.

Dnevnik.ba