Article_Top_970x250

Iz Hrvatske u Mađarsku odlazi više od 500 tisuća tona nafte?

Vlada uporno skrivala izvoz

Iz Hrvatske u Mađarsku odlazi više od 500 tisuća tona nafte?

svibnja 27, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Foto: Ilustracija

Ovdje se radi o dobiti MOL-a u kojoj Hrvatska država ne sudjeluje. Jer ako su dobili povoljno naftu na obradu, preradili je u Mađarskoj i prodali gotov proizvod, onda je to njihova dobit, kaže naftni stručnjak

Kad je prije 17 godina vlada Ivice Račana prodala prvih 25 posto Ine mađarskome MOL-u, nije bilo ni riječi o tome da će hrvatska sirova nafta odlaziti u rafinerije u Mađarsku. Dapače, u međudioničarskom ugovoru stajalo je da će biti obnovljene obje rafinerije, u Sisku i Rijeci, a da će Hrvatska povećavati svake godine izvoz derivata. Dakle, gotovih, prerađenih proizvoda poput benzina, pišu 24 sata.

Danas rafinerija u Sisku više ne prerađuje naftu, a ona u Rijeci još čeka kompletnu obnovu. Koja kasni godinama. Puno je uvjeta MOL postavio da bi tek prije šest mjeseci donio odluku o tom ulaganju od četiri milijarde kuna u Rijeku. Vlada se složila s tim da se ugasi rafinerija u Sisku iako je HDZ obećavao u kampanji 2016. da će sačuvati tu rafineriju. Zatim su izmijenili ugovor o privatizaciji Ine, koji potpuno miče odredbe koje su godinama bile as u rukavu za pregovore s partnerom.

Vlada Andreja Plenkovića je na pritisak i Europske komisije maknula odredbu da nitko bez suglasnosti Republike Hrvatske ne može postati većinski vlasnik Ine. Kao i to da ima pravo blokirati prodaju vrednije imovine ili promijeniti sjedište. Po novome, onaj tko preuzima Inu mora samo tražiti suglasnost ministra energetike na svoj dugoročni plan, ali Vlada taj plan ne može odbiti nego samo tražiti da ga se izmijeni.

Planovi su, naravno, najfleksibilnija stavka i uvijek se mogu naći opravdanja zašto nisu ispunjeni. MOL je, među ostalim, dokazao na sudu da je Vlada s njim potpisala takav ugovor da ulaganja u rafinerije nisu obveza nego mogućnost, koji oni nisu mogli ispuniti. Potpuno je suprotno to od onoga što je prezentirano javnosti kad je prodavana Ina.

Nizak prihod države od koncesija

Hrvatska je danas i dalje vlasnik više od 44 posto Ine, a MOL ima 49 posto, ali se ponaša kao vlasnik. I to povodom upravljačkih prava koje im je dao Ivo Sanader, a prema nepravomoćnoj presudi, zauzvrat je dobio 10 milijuna eura mita. S njim je osuđen i čelnik MOL-a Zsolt Hernadi u odsutnosti, ali ta presuda nema baš nikakav utjecaj na ono što se događa u Hrvatskoj. Kad su 24 sata u studenom objavili da nafta iz polja u kontinentalnom dijelu Hrvatske ide prema Mađarskoj, nitko se nije uzbuđivao.

Ni danas se iz Ine niti iz ministarstva ne može dobiti podatak koliko točno nafte je izvezeno, a kamoli po kojoj cijeni. Tjednik Nacional objavio je informacije prema kojima je šest mjeseci izvezeno 247.000 tona.

Ministarstvo zaštite okoliša, koje vodi Tomislav Ćorić, odgovorilo je da oni ne trebaju davati dozvole za izvoz te nafte, a iz tog proizlazi i da ne znaju izvezene količine. Iako je to malo vjerojatno. Odgovorili su i da je lani iscrpljeno 657.000 tona nafte i naftnih kondenzata, a za to je Ina platila državi naknadu od 10 posto od pridobivenih količina. Odnosno 206 milijuna kuna. Do početka prošle godine, sva ta nafta se prerađivala u Sisku.

- Manji dio se prerađuje u Rijeci, a veći dio se izvozi u Mađarsku - rekao je ministar Ćorić u utorak. Dakle, s obzirom na već izvezene količine, to bi značilo da će vjerojatno više od 500.000 tona nafte otići u Mađarsku. Ćorić se pravdao da na njemu kao predstavniku države u Ini nije da prati operativne odluke o skladištenju i preradi nafte.

- Vjerujem da su donijeli dobre odluke koje maksimiziraju dobit koju i Hrvatska vuče svake godine iz Ine - tvrdi Ćorić.

No naftni stručnjak Davor Štern kaže da je ministar samo načelno u pravu.

- Ovdje se radi o dobiti MOL-a u kojoj Hrvatska država ne sudjeluje. Jer ako su dobili povoljno naftu na obradu, preradili je u Mađarskoj i prodali gotov proizvod, onda je to njihova dobit - kaže Štern. On je bio i predsjednik nadzornog odbora Ine. I nikad, čak ni s te funkcije nije, primjerice, mogao dobiti podatak po kojoj cijeni Ina kupuje naftu.

U Hrvatskoj su koncesije na polja koja su dana Ini bile niske, prvo oko pet posto, a zatim je taj iznos tek u ovom desetljeću podignut na 10 posto. Istovremeno dok je u Hrvatskoj tako Ina jeftino crpila naftu koja sad ide u Mađarsku, MOL je Mađarskoj, koja mu je vlasnik, plaćao 12 posto.

Bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić je već u ranijim tekstovima istaknuo kako je prema poslovnim knjigama MOL-a tvrtka u Hrvatskoj platila tek 16,9 posto svih svojih koncesijskih naknada iako je Hrvatska činila 36 posto proizvodnje nafte i plina.

Vlada uporno skrivala izvoz 

A kako Vlada nije htjela da se zna da nafta ide u Mađarsku, svjedoči i pitanje Mostova zastupnika Nikole Grmoje još iz studenog. Tražio je potvrdu te informacije i da mu se odgovori kako će to utjecati na Hrvatsku. Iako je rok za odgovor mjesec dana, Vlada mu nije odgovorila ni danas.

- Sisak je sustavno uništavan baš kako bi hrvatska nafta završila u Mađarskoj - poručio je jučer Grmoja.

Dnevnik.ba