Article_Top_970x250

Jedan nastavnik educira prosječno 13 učenika u osnovnim školama u EU, evo kakvo je stanje u BiH

OBRAZOVNI PROCES

Jedan nastavnik educira prosječno 13 učenika u osnovnim školama u EU, evo kakvo je stanje u BiH

ruj 12, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Ilustracija: britishschools.hatenablog.com

Jedan nastavnik u osnovnim školama na području europskih zemalja educira u prosjeku 13 učenika, pokazuju podaci UNESCO-ovog Instituta za statistiku. Slični službeni podaci za Bosnu i Hercegovinu nisu dostupni, ali rad u odjelima s 30 učenika nije nepoznanica za naše nastavnike.

U 2018. godini na razini osnovnog obrazovanja bilo je 24,5 milijuna učenika i 1,8 milijuna nastavnika u državama članicama Europske unije. Učenici u europskim zemljama počinju pohađati osnovne škole između pete i sedme godine, prema međunarodnoj klasifikaciji ISCED razina 1, što važi i u Bosni Hercegovini. Ovi programi su obično kreirani da učenicima pruže zdravo osnovno obrazovanje iz čitanja, pisanja i matematike, zajedno s osnovnim razumijevanjem drugih predmeta kao što su povijest, zemljopis, prirodne i društvene znanosti, umjetnost i muzika.

Prema izvještaju UNESCO-ovog Instituta za statistiku, širom Europske unije prosječan broj učenika po nastavniku u osnovnim školama smanjio se s 14 u 2017. na 13 učenika u 2018. godini, iako se brojke razlikuju među državama članicama EU.

Najveći omjer učenika i nastavnika u 2018. godini zabilježen je u Rumunjskoj, Češkoj i Francuskoj, u prosjeku 19 učenika na jednog nastavnika.

S druge strane, najniži omjer zabilježen je u Luksemburgu, Grčkoj i Poljskoj, otprilike devet učenika po jednom nastavniku, piše Klix.ba.Foto: Eurostat

Foto: Eurostat

Omjer učenika i nastavnika računa se dijeljenjem ekvivalenta broja učenika koji pohađaju osnovnu školu s ekvivalentom broja nastavnika u punom radnom vremenu koji predaju na ISCED razini 1. Važno je napomenuti da se omjer učenika i nastavnika ne treba miješati s prosječnom veličinom razreda, upozoravaju iz Eurostata.

Prema posljednjim dostupnim podacima za Bosnu i Hercegovinu, u školskoj 2019/2020. godini u prve razrede u BiH je upisano 29.189 učenika, dok je u ukupno 1.785 osnovnih škola upisano 273.795 učenika. S druge strane, u nastavni proces bio je uključen 24.151 nastavnik, a od toga 17.614 žena.

Međutim, podaci državne Agencije za statistiku ne prikazuju točan broj nastavnika koji predaju na ISCED razini 1, zbog čega nije moguće izračunati točan omjer broja nastavnika i učenika na ovoj razini obrazovanja.

Ekvivalent pune zaposlenosti nastavnika u redovnim osnovnim školama u BiH (isključene osnovne škole za djecu s poteškoćama u razvoju) prošle godine je iznosio 19.331, dok je broj učenika u redovnim osnovnim školama iznosio 272.914. S tim u vezi, jednostavnim dijeljenjem moglo bi se reći da u prosjeku jedan nastavnik educira 14 učenika u osnovnim školama BiH. Međutim, stvarna slika uistinu je drugačija od grada do grada, od škole do škole.

Predsjednica Udruge nastavnika i profesora BHS jezika i književnosti u Županiji Sarajevo Mirzeta Bašić govori za Klix.ba da u osnovnim školama u ovoj županiji odjeli imaju do 30 učenika po nastavniku, što nužno podrazumijeva da je jedan nastavnik odgovoran za 30 djece u razredu.

"Trenutna situacija i odluka Ministarstva obrazovanja ŽS uslijed pandemije koronavirusa je drugačija i donijela je nove standarde. Ukupan broj djece u razredu ne smije prelaziti 15 učenika. Nešto je bolje stanje kod učenika od petog do devetog razreda koji su u povoljnijem položaju. U svakom slučaju, raditi se mora", kazala je Bašić.

Prema novom modelu obrazovanja u Županiji Sarajevo škole imaju mogućnost, ako brojno stanje odjela razredne nastave u redovnom procesu ima maksimalno dozvoljenih 15 učenika, organizirati nastavu za te odjele bez primjene kombiniranog modela, s minimalnim razmakom između učenika od 1,5 metara.

Iako je veliko breme na leđima nastavnika u vrijeme pandemije, rad u manjim odjelima svakako će biti olakšanje onima koji su ranije morali držati pod kontrolom i educirati po 30 djece, dok su očekivanja roditelja iz godine u godinu sve veća, a potreba za reformom obrazovanja sve nužnija.

Dnevnik.ba