Article_Top_970x250

NAJVEĆE STRATIŠTE HRVATA U BiH Danas obilježavanje 25. obljetnice masakra u Križančevom selu

središnja bosna

NAJVEĆE STRATIŠTE HRVATA U BiH Danas obilježavanje 25. obljetnice masakra u Križančevom selu

pro 22, 2018
dnevnik.ba
dnevnik.ba

(foto: Dnevnik.ba)

U Križančevom Selu stradala su 74 Hrvata, odnosno, pripadnici HVO-a i hrvatski civili. Nedavno su, po naredbi Tužiteljstva BiH, uhićena osmorica Bošnjaka, bivših pripadnika Armije BiH, optuženih za ratni zločin u Križančevu Selu.

Danas, 22. prosinca, bit će obilježena 25. obljetnica zločina nad Hrvatima u Križančevom Selu  nadomak Viteza. 
 

Program obilježavanja 25. obljetnice zločina u Križančevom Selu: 

Subota, 22. prosinac 

Dubravica - 11 sati -  sveta misa zadušnica u crkvi sv. Leopolda Mandića 
 
Osnovna škola "Dubravica" - 12 sati - komemorativna sjednica 

Mimohod od zgrade škole počinje u 12 i 30 sati, od zgrade škole u Dubravici do spomen obilježja u Križančevu selu.

12:45 - polaganje vijenaca i paljenje svijeća ispred  spomen obilježja

U Križančevom Selu stradala su 74 zarobljenika pripadnika HVO-a i hrvatska civila. Nedavno su, po naredbi Tužiteljstva BiH, uhićena osmorica Bošnjaka, bivših pripadnika  Armije BiH, optuženih za ratni zločin u Križančevu Selu.

Prema priopćenju Državnog odvjetništva BiH osumnjičeni, a među njima su i bivši zapovjednici te pripadnici Armije BiH, uhićeni su na više lokacija u BiH zbog sumnji da su počinili jedan od najtežih ratnih zločina nad Hrvatima u ratu 90-ih.

Po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za ratne zločine Državnog odvjetništva uhićeni su Ibrahim Purić, Ibrahim Tarahija, Nijaz Sivro, Rušit Nurković, Almir Sarajlić, Šaćir Omanović, Kasim Kavazović i Sadik Omanović.

Osumnjičeni su za vrijeme hrvatskog-bošnjačkog rata kao zapovjednici i pripadnici Armije BiH s područja Središnje Bosne i Viteza, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba za vrijeme rata, navodi državno odvjetništvo.

Osumnjičeni su da su počinili ratni zločin nad žrtvama hrvatske nacionalnosti počinjen na lokalitetu Križančeva Sela, Šafradina i Dubravice, gdje je 22. prosinca 1993. ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i za brutalnu smrt i komadanje dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti, zatim za pljačkanje i uništavanje imovine.

Tijela ubijenih razmijenjena su 40 dana nakon zločina, a na posmrtnim ostacima uočeni su tragovi zlostavljanja i odsijecanja dijelova tijela, stoji u priopćenju Državnog odvjetništva BiH.

Nedavna uhićenja pripadnika Armije RBiH smatraju se početkom procesuiranja jednog od najstrašnijih ratnih zločina počinjenih prije 25 godina. Pokolj u Križančevu Selu dogodio se 22. i 23. prosinca 1993. u Središnjoj Bosni u sklopu velike vojne operacije bošnjačke Armije BiH protiv Hrvatskog vijeća obrane. Tada su u borbama ubijena 44 vojnika, a prema podacima hrvatske strane veliki broj njih likvidiran je nakon zarobljavanja. Još njih 30 odvedeno je nakon zarobljavanja te naknadno likvidirano. Tijela tih ljudi također su bila teško unakažena. Zločin u Križančevu Selu nije procesuiran ni pred Haškim tribunalom.

Po podacima hrvatske strane, u Križančevu Selu je ubijeno više od 70 hrvatskih civila i vojnika.

Dnevnik.ba