Article_Top_970x250

NATO: BiH je u MAP-u, ali ne mora postati članica

pojašnjenje situacije

NATO: BiH je u MAP-u, ali ne mora postati članica

sij 31, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Foto: Arhiva

Bosna i Hercegovina i Republika Sjeverna Makedonija su trenutni sudionice u Akcijskom planu za članstvo (MAP), ali to ne prejudicira odluku saveza o budućem članstvu države, navodi web stranica NATO pakta.

Kako je navedeno na stranici Alijanse, Bosna i Hercegovina teži da uđe u NATO.

"Podrška demokratskim, institucionalnim, sigurnosnim i obrambenim reformama su ključni fokus suradnje. Zemlja aktivno podržava NATO misiju u Afganistanu i surađuje sa saveznicima i drugim partnerskim zemljama u mnogim drugim oblastima", poručuju iz NATO-a.

Suradnja zemlje s NATO-om predviđena je Programom reformi Bosne i Hercegovine. Ovaj Program reformi ocrtava reforme koje vlada namjerava poduzeti i olakšava pružanje podrške NATO-a u tim naporima, navode iz Alijanse. 

Iz NATO-a ističu da je Bosna i Hercegovina pozvana da se pridruži Akcijskom planu za članstvo u 2010. godini.

Akcijski plan za članstvo (MAP) je program koji sadrži niz "savjeta, pomoći i praktične podrške prilagođen pojedinačnim potrebama zemalja koje se žele pridružiti savezu", navodi NATO, uz objašnjenje da države koje sudjeluju u MAP-u podnose pojedinačne godišnje nacionalne programe svojih priprema za buduće članstvo.

"To uključuje političke, ekonomske, obambene, resursne i pravne aspekte", navodi NATO.

Kako bi se olakšala suradnja, Bosna i Hercegovina ima diplomatsku misiju u sjedištu NATO-a, kao i Ured za vezu pri Vrhovnom stožeru Savezničkih sila Europe (SHAPE).

NATO zadržava vojno sjedište u Sarajevu s primarnom misijom pomaganja vlastima Bosne i Hercegovine u reformama i obvezama vezanim za Partnerstvo za mir i bližu integraciju s NATO-om, te sekundarnu misiju pružanja logističke i druge podrške snagama Europske unije u Bosni i Hercegovini.

Sudjelovanje u MAP-u ne prejudicira odluku o budućem članstvu. Bosna i Hercegovina mora nastaviti provoditi demokratske i obrambene reforme kako bi ostvarila svoje NATO i EU ciljeve i postala dobro funkcionalna neovisna demokratska država.

Proces MAP-a pruža fokusiran i otvoren mehanizam ocjena o napretku zemalja koje nastoje napredovati u svojim programima, i to uključuje i političke i tehničke savjete, kao i godišnje sastanke svih članica NATO-a i pojedinih zemalja aspiranata na razini Sjevernoatlantskog vijeća radi procjene napretka na osnovi godišnjeg izvještaja o napretku. Ključni element je pristup obrambenom planiranju za aspirante koji uključuje razradu i pregled dogovorenih ciljeva planiranja.

Sastanci se odvijaju tijekom čitave godine s civilnim i vojnim NATO stručnjacima gdje se raspravlja o nizu pitanja važnih za članstvo u savezu.

MAP je pokrenut u travnju 1999. na samitu Saveza u Washingtonu s ciljem da se pomogne zemljama koje teže postati članice saveza u njihovim pripremama.

Članstvo u MAP-u je pomoglo sedam država koje su se pridružile savezu 2004. godine - Bugarska, Estonija, Latvija, Litvanija, Rumunjska, Slovačka i Slovenija. Kroz isti proces prošle su i Albanija i Hrvatska, koje su postale članice 2009.

Crna Gora se pridružila MAP-u 2009 godine, te je postala članica NATO saveza u lipnju 2017. Godine.

Bosna i Hercegovina je pozvana da se pridruži MAP-u 2010. godine, kada su ministri vanjskih poslova alijanse pozvali vlasti u BiH da riješe ključno pitanje registracije nepokretne vojne imovine. Upis nepokretne obrambene imovine u državi i dalje je ključan.

U prosincu 2018 godine  ministri su odlučili da je NATO spreman primiti prvi Godišnji nacionalni plan BiH pri MAP-u. Registracija nepokretne vojne imovine na ime države ostaje ključno pitanje

Poručuju da je suradnja Bosne i Hercegovine s NATO-om obostrano korisna.

BiH i NATO, navodi se, imaju za cilj poboljšati javni pristup informacijama o prednostima suradnje i mogućem članstvu BiH u Alijansi.

U tom cilju postoji nacionalna strategija NATO komunikacije. Poseban naglasak stavljen je na aktivnosti koje uključuju održivost i koje povezuju ključne aktere: vladu, civilno društvo i medije.

Dnevnik.ba

Tagovi: