Article_Top_970x250

New York Times nahvalio Hrvatsku: "Hrvati su pokazali Europi kako se to radi"

odgovor na pandemiju

New York Times nahvalio Hrvatsku: "Hrvati su pokazali Europi kako se to radi"

svibnja 11, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Foto: Cropix/Jutarnji list

Zemlje kao što su Hrvatska i Grčka, koje su poduzele rane mjere za suzbijanje epidemije, postigle su dobre rezultate zahvaljujući uspješnoj suradnji s građanima naučenima na izvanredne situacije, prvenstveno zbog nedavnog rata i(li) financijske katastrofe, piše NY Timest

Kako je koronavirus zavladao svijetom, tako se pojavio neočekivano paradoks: bogate nacije nisu nužno bolje u borbi protiv krize od siromašnijih država, piše New York Times, prenosi Jutarnji list.

Bogate zemlje, koje su tradicionalno sposobne brzo rasporediti resurse i odgovoriti na izvanredne situacije pomoću dobro financiranih državnih mehanizama namijenjenih krizama, uglavnom nisu dobro upravljale pandemijom koronavirusa. Covid-19 ozbiljno je pogodio Veliku Britaniju, Francusku i Italiju, tri od četiri najveće europske ekonomije.

No, manje, siromašnije države u Europi brzo su nametnule i primijenile stroga ograničenja, držale su ih se i do sada su postigle bolje rezultate u zadržavanju virusa.

Te zemlje, od kojih neke sada oprezno otvaraju svoja gospodarstva i društva, mogle su se okrenuti iskustvima iz relativno nedavnih teškoća kako bi se bolje nosile s krizom.

U usporedbi s onim što su njihovi ljudi prošli ne tako davno, strogo zaključavanja činilo se manje naporno zbog čega je društveno zalaganje bilo veće.

Primjerice, u Hrvatskoj i Grčkoj, piše NY Times, vlasti optimistično gledaju na rasplet krize upravo zbog izdržljivosti koju su ljudi pokazali tijekom korona krize.

- U Hrvatskoj mnogi se sjećaju kako su tijekom rata bili zabarikadirani u zatvorenim skloništima i slušali sirene kako neprestano zavijaju. S druge strane, u Grčkoj, gdje je velika gospodarska kriza u svježem sjećanju, činjenica da trećina stanovništva nema posao nije nova, piše reporterka NY Timesa Matina Stevis-Gridneff.

Ive Morović (45), poznati zadarski brijač, prisjetio se u razgovoru za NY Times ratnih vremena kada je optužen jer je tijekom jednog napada na grad potrčao na obližnje brdo kako bi upalio sirenu.

- Bio sam dijete. Sjećam se da sam igrao nogomet kada sam vidio projektile kako padaju s neba, rekao je.

Vjeruje da je discipliniran i pribran način kojim su Hrvati odgovorili na pandemiju rezultat sličnih iskustava koje su imali tijekom rata, ali i u nasljeđu komunizma.

- Ljudi se danas boje, a disciplina koju imamo pomaže nam da se uskladimo i stvara neku vrstu prisilnog jedinstva, smatra Morović.

Analizirajući različite reakcije na pandemiju, akademici sa Sveučilišta u Oxfordu razvili su ljestvicu strogosti, nastojeći ocijeniti čvrstinu mjera koje su vlade poduzele kako bi zaustavile širenje virusa. Po toj ljestvici, Hrvatska je među zemljama s najstrožim mjerama.

Sve u svemu, strože mjere uvedene su u istočnoj Europi nego u zapadnoj Europi, rekao je Thomas Hale, izvanredni profesor za javnu politiku na vladinoj školi Blavatnik na Sveučilištu Oxford i vođa projekta. Mnogima od tih europskih zemalja upravljaju desničarske uprave.

- Hrvatska je otišla do maksimuma naše skale. Postojao je snažan službeni odgovor na krizu, rekao je Hale.

- Moguće je da su ljudi ondje spremni prihvatiti oštrije mjere, ponovio je Hale Morovićeve misli o disciplini.

NY Times podsjeća da su strogo upravljanje krizom i, posljedično, dobri epidemiološki rezultati omogućili hrvatskim vlastima da već 27. travnja, među prvima u Europi, krenu s ublažavanjem nekih mjera. Grčka je svoje strogo zatvaranje počela ukidati 4. svibnja, a i druge države u istočnoj Europi, poput Češke i Slovenije, se postupno vraćaju u normalu.

Riječ kojom se često opisuju društva u spomenutim dijelovima Europe je 'otpornost'. Ona se koristi u akademskim krugovima za opisivanje područja, obično u razvoju, gdje kreatori politika pokušavaju podržati zajednice koje žive u zonama katastrofa ili ekstremnom siromaštvu.

Profesorica Frosso Motti-Stefanidi, koja predaje na Sveučilištu u Ateni i globalni je autoritet kada je u pitanju takva vrsta otpornosti, rekla je da se ta osobina najbolje veže uz 'osobu ili društvo koje dobro funkcionira usprkos doživljenom akutnom stresu ili dugoročnim nedaćama'.

U kontekstu pandemije koronavirusa, rekla je, sama otpornost ne objašnjava zašto neke zemlje bolje rješavaju krizu: Pozitivni ishodi oslanjaju se na građane koji vjeruju da su mjere koje vlada poduzimaju odgovarajuće, vodeći se povjerenjem i poštivanjem.

- Otpornost i strogost idu ruku pod ruku kako bi se suočili s epidemijom, rekla je.

Grčka izlazi iz karantene s niskim brojem smrtnih slučajeva i relativno velikim moralom, čak i kad se suočava s recesijom.

Zemlja je zabilježila relativno mali broj smrtnih slučajeva uzrokovanih Covidom-19, tek njih 151 ili samo 1,4 na 100.000 stanovnika. Profesorica Motti-Stefanidi smatra da je vladin iskren i uvjerljiv pristup za motiviranje građana da poštuju stroge mjere rezultirao tim uspjehom.

Suočeni s financijskim kolapsom, mnogi Grci stoički su primili vijest o novim restrikcijama, a u tome su im pomogle pouke iz gospodarske krize s kojom se zemlja suočavala prošlog desetljeća. Posljednje prognoze pokazuju da će se grčko gospodarstvo ove godine smanjiti za 9,7 posto, što je najgora recesija u Europskoj uniji.

- Nakon 2008. godine trebale su mi tri godine da obnovim posao. Tada sam bila bez posla gotovo tri godine i morala sam se žestoko boriti kako bih održala obitelj iznad vode, slikovito objašnjava terapeutkinja Eleni Apostolidi.

Optimistična je kada je rasplet ove krize u pitanju.

- Puno smo toga prošli, očvrsnuli smo, tako da mislim da ćemo moći obnoviti gospodarstvo. Bili smo razmaženi prije financijske krize, a sada vidimo da smo puno otporniji, poručuje.

U Hrvatskoj, gospodin Morović je rekao da je uvjeren kako će zdravstvena slika ostati povoljna čak i kad se zemlja ponovno otvori, ali napominje i da je spreman za nove restrikcije ako se situacija pogorša.

- Otkrili smo koje su rizične skupine. Njih bismo trebali izolirati i pobrinuti se da ostanu sigurni, a mladi neka se vraćaju na posao, poručuje ovaj Zadranin.

- Ali, vrlo je jednostavno, ako se infekcija vrati, svi bismo se trebali ponovno zatvoriti, zaključuje Morović razgovor s New York Timesom.

Dnevnik.ba