Article_Top_970x250

Povijest dobrog domaćinstva: Handke je samo posljednji na listi nepoželjnih u Sarajevu

POPIS JE SVE DUŽI

Povijest dobrog domaćinstva: Handke je samo posljednji na listi nepoželjnih u Sarajevu

pro 11, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Peter Handke, austrijski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2019. godine, proglašen je jednoglasnom odlukom skupštinskih zastupnika nepoželjnom osobom u Kantonu Sarajevu. Handke je tek posljedni u nizu. Nobelovac Orhan Pamuk, također, je ostao bez titule počasnog građanina Sarajeva prije godinu dana. Miljenko Jergović, Ivan Lovrenović, Josip Mlakić, Ugo i Sanja Vlaisavljević, Nenad Veličković, Kristina Ljevak, Tvrtko Milović, samo su neka od imena protiv kojih su iz dijela sarajevske javnosti vodile hajke. Od književnika, novinara, sveučilišnih profesora, nisu ništa bolje prolazili ni političari.

Peter Handke, austrijski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2019. godine, je u Kantonu Sarajevu odlukom svih skupštinskih zastupnika, proglašen nepoželjnim.

Zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo danas su na prijedlog SDA izglasali odluku o proglašenju Petera Handkea, austrijskog pisca i književnog nobelovca "personom non grata". Dodjela Nobelove nagrade za književnost već dva mjeseca izaziva brojne kontroverze, ne samo u BiH, nego i cijelom svijetu zbog Handkeovih političkih stavova i činjenici da je tijekom rata u BiH, kako tvrde njegovi kritičari, podržavao režim Slobodana Miloševića i velikosrpsku politiku. 

Tijekom sinoćnje dodjele Nobelove nagrade u Švedskoj akademiji, u Stockholmu su održani i prosvjedi. Svečanoj cememoniji dodjele nisu prisustvovali veleposlanici BiH, Hrvatske, Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Turske. 

Brojne javne osobe u BiH već tjednima kritiziraju odluku Švedske akademije da književnog Nobela dodjeli upravo Handkeu, te ovaj čin smatraju "nastavkom genocida" i "fašizmom". 

Zanimljivo je kako se popis osoba koje su "nepoželjne" u Sarajevu svakim danom povećava. Prošle je godine Orhan Pamuk, turski pisac i kritičar Erdoganove vlasti, trebao biti proglašen počasnim građaninom Grada Sarajeva. Od toga se, preko noći odustalo, pa je nagradu dobio Stjepan Mesić, bivši predsjednik Hrvatske i negator zločina nad Srbima i Židovima u Drugom svjetskom ratu. 

Ništa bolje nije prošao ni pisac  Miljenko Jergović protiv kojeg se s vremena na vrijeme pokrene hajke iz pojedinih sarajevskih medija, kao i u aktualnom slučaju Handke. Jergović je, tako, nazivan "fašistom i izdajnikom Bosne" zbog činjenice da je kazao kako bismo trebali shvatiti da je Handke Nobela dobio samo zbog književnosti i ničeg drugog. 

No, da su sarajevskoj javnosti, svojstvene hajke, dokazuje i slučaj Kristine Ljevak, urednice u nakladničkoj kući Buybook, koja je tek nekoliko mjeseci provela na mjestu direktorice Televizije Sarajevo. 

Povremeno se napadaju i drugi pisci: Josip Mlakić i Ivan Lovrenović. Nedavno je Mlakić napadnut zbog kratke priče o tekiji na Vrbasu, a u kojoj su, navodno, bosanski muslimani prezentirani negativno. Lovrenović je zadnjih godina za dio sarajevske javnosti postao "hdz-ovac" i "tuđmanist". 

Ugo i Sanja Vlaisavljević, javni djelatnici, također, su godinama, gotovo pa žive mete. A u neslavnu povijest hajki upisan je i Tvrtko Milović, urednik Dokumentarnog programa na BHT-u, kao i sveučilišni profesor Nenad Veličković. 

Također, i pojedini su političari i visoki dužnosnici iz Republike Hrvatske bili, barem neformalno, bez skupštinskih i gradskih odluka, proglašavani nepoželjnima poput Zorana Milanovića, bivšeg premijera hrvatske Vlada kada mu je redateljica Jasmila Žbanić poručila "mrš kući" i kada se o njemu pisalo kao "gorem nego Tuđmanu". Jednako je tako prošla i Kolinda Grabar - Kitarović, aktualna predsjednica Hrvatske, a i zagrebački gradonačelnik, Milan Bandić. 

A na koncu, osim svih pobrojanih, etikete "izdajnika Bosne" i "fašista" prate i Emira Kusturicu, redatelja i Neleta Karajlića, glazbenika koji su veterani nepoželjenosti s višedesetljetnim stažom. 

Dnevnik.ba