Article_Top_970x250

Za ministra sigurnosti predložen zapovjednik čija je vojska počinila stravične zločine nad Hrvatima Bugojna

ratovao uz mudžahedine

Za ministra sigurnosti predložen zapovjednik čija je vojska počinila stravične zločine nad Hrvatima Bugojna

lip 17, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: Arhiva

Vladajuća bošnjačka stranka SDA je predsjedatelju Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji (SNSD) službeno uputila prijedlog da Selmu Cikotića imenuje za ministra sigurnosti BiH.

– Obzirom da je SDA blagovremeno dostavila službeni prijedlog kandidata za ministra sigurnosti BiH, pozivamo predsjedatelja Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltiju da žurno u parlamentarnu proceduru uputi prijedlog za imenovanje Selme Cikotića za ministra sigurnosti, kako bi se omogućilo učinkovito funkcioniranje Ministarstva u očekivanom pogoršanju migrantske krize – priopćeno je nakon sjednice kolegija SDA u ponedjeljak, prenosi HMS.

-Upućen je službeni prijedlog s popunjenim obrascima prema Zakonu o Vijeću ministara” potvrdio je u izjavi Halid Genjac, glavni tajnik SDA i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. A dan kasnije u ured predsjedatelja Vijeća ministara Zorana Tegeltije stigao prijedlog SDA da se na poziciji ministra sigurnosti nađe kadar te stranke Selmo Cikotić.

Podsjetimo, čelnik SBB-a Fahrudin Radončić podnio je ostavku na mjesto ministra sigurnosti BiH 2. lipnja. 2020. godine, a jedan od glavnih razloga je, kako je kazao novinarima nakon njezina podnošenja, činjenica da su se pojavile političke razlike u odnosu na neka strateška pitanja unutar BiH. Kao prvi razlog je ponovio da je tražio da se migrantska kriza riješi legalnim deportacijama, ali da bi se to provelo, pojavio se problem s veleposlanikom Pakistana u Sarajevu koji, kako je kazao, ne želi da pomogne u deportaciji više od 9.500 migranata koji su “ogromni sigurnosni rizik”. Radončić je zamjerio bošnjačkom članu Predsjedništva BiH Šefiku Džaferoviću (SDA) i ministrici vanjskih poslova BiH Biseri Turković (SDA), koji su se nakon odvojenih susreta s pakistanskim veleposlanikom, ogradili od njega kao ministra sigurnosti i njegovog plana.

I hrvatska i srpska strana u BiH imala je dobru suradnju s Radončićem, ali i Republika Hrvatska. Potvrdio je to i ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović, piše Slobodna Dalmacija.

– Surađivali smo kratko, ali vrlo dobro i učinkovito. U nekoliko mjeseci učinili smo više od svih u svim prethodnim godinama- rekao je ministar Božinović komentirajući Radončićevu smjenu s mjesta ministra sigurnosti BiH.

No, izgleda da baš neće ići sve glatko kada je u pitanju imenovanje Radončićeva nasljednika. Jer iako je SDA službeno predložila njegova nasljednika u liku i (ne) djelu Selme Cikotića, koji je četiri godine bio i savjetnik Bakira Izetbegovića u Predsjedništvu BiH te ministar obrane BiH, dvije vodeće srpske i hrvatske stranke, za sada, se protive njegovu imenovanju.

Lider SNSD-a Milorad Dodik tvrdi da se Cikotić “nedavno oglasio s nekim novim zbornikom koji je autor u kojem se veoma loše konotira srpski narod i ocjenjuje se kao agresorski”. A šefica Kluba SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać potvrdila je da će imenovanje kandidata za ministra sigurnosti u Vijeću BiH Selme Cikotića biti predmet analize zbog ponašanja SDA.

– Podršku imenovanju novog ministra sigurnosti SNSD će donijeti na bazi detaljne analize, kako same predložene osobe, tako i dosadašnjih postupaka partnera u formiranju zajedničkih tijela, konkretno SDA – izjavila je Novaković-Bursać.

Glede formalnih zapreka za kandidaturu Cikotića za ministra izgleda kako one za sada ne postoje. Glasnogovornik Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) Luka Miladinović rekao je Srni da SIPA nije dobila zahtjev za provjeru Cikotića kao kandidata SDA za ministra sigurnosti u Vijeću ministara, a isto su kazali i iz Središnjeg izbornog povjerenstva.

Međutim, moralnih zapreka svakako ima. Iz HNS-a, kojeg predvodi Dragan Čović, jasno su poručuju da treba reći “pravu istinu o sudbini odvedenih i ubijenih zarobljenih Hrvata Bugojna”. Jer vijest da je SDA, nakon neopozive ostavke Fahrudina Radončića, na mjesto ministra sigurnosti u Vijeću ministara BiH, predložila generala Selmu Cikotića, ogorčila je Hrvate Bugojna. Naime, Cikotić je u vrijeme rata bio zapovjednik Operativne grupe „Zapad“ – Bugojno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf i sjeverozapadni dio općine Novi Travnik-.

U vrijeme njegovog zapovijedanja Operativnom zonom „Zapad“ Trećega korpusa Armije BiH zapovjednika generala Envera Hadžihasanovića (obojica bivši časnici zločinačke JNA), haškog osuđenika (pet godina zatvora), dogodili su se brojni teški zločini, posebno nad Hrvatima Bugojna. No, imajući u vidu strelovita napredovanja u poraću, Selmo Cikotić je svoj ratni zadatak obavio besprijekorno.

Naime, s područja Bugojna protjerano je 15 000 Hrvata, od ukupno 16 500 koliko ih je bilo po popisu stanovništva 1991. godine, 1 060 civila i zarobljenih vojnika prošlo je strahote logora („Stadion“ – NK „Iskra“, „Salon namještaja“, „Gimnazija“, Osnovna škola „Vojin Paleksić“…) Armije BiH, mučenja, ponižavanja, gladovanja, maltretiranja, batinanja, odvođenja na kopanje rovova gdje su trojica poginula, a dvadesetak ih je ranjeno. Više desetaka ih je ubijeno ili su od posljedica višemjesečnog stradanja u logorima kasnije umrli ili pak ostali s teškim i trajnim traumama, sa zdravstvenim i tjelesnim oštećenjima. Stotine, pa i tisuće stambenih, gospodarskih i sakralnih objekata je opljačkano, zapaljeno, srušeno, oskvrnavljeno…

Iz logora „Stadion“ odvedena su dvadeset i trojica zarobljenih (posmrtni ostaci trojice su pronađeni), odreda vrlo uglednih i obrazovanih Hrvata. Još uvijek se ne zna za njihovu sudbinu, premda nije teško zaključiti da je ona tragična. Među njima je i pokojni Frane Jezidžić, čiji posmrtni ostaci još nisu pronađeni. On je u bugojanskoj Gimnaziji prije rata predavao hrvatski jezik, istoj onoj gdje se Dževad Mlaćo, ratni i poratni načelnik bugojanske općine, kojeg mnogi smatraju najodgovornijim za progon i ubojstva Hrvata u Bugojnu 1993. godine, prije deset godine pojavio među đačkim klupama na novom/starom radnom mjestu. Mlaćine rečenice iz dnevnika kako „Hrvate Bugojna treba istrijebiti” , da „legalno nijedan hrvatski civil ne smije biti zatvoren” i da „tajno, sve hrvatske čelnike treba pobiti” nisu bile očito dovoljne da pravosuđe u BiH pokrene istragu. Postupak protiv njega nikada nije pokrenut, iako su Vojna tužiteljstva 1995. i 1996. slala kaznene prijave zbog ubojstava hrvatskih civila u Bugojnu. Kako je bilo Hrvatima u Bugojnu i iza rata govori činjenica kako SDP-ov vijećnik, Elvis Tukar, prije nekoliko godina je prijetio javno na sjednici Općinskog vijeća, Miroslavu Zeliću, preživjelom logorašu iz logora Stadion Iskre rekavši: „Pobili smo vas 93., pobit ćemo vas opet”. Zbog tih prijetnji Tukar nikada nije odgovarao.

Da će ovaj puta imenovanje Cikotića ići teže nego je to bilo 2006. godine kada je imenovan ministrom obrane da se naslutiti iz vrlo oštre reakcije Odjela za branitelje Hrvatskog vijeća obrane i Domovinski rat Hrvatskog narodnog sabora, koji je dao punu potporu Koordinaciji udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a Bugojna, ali i svim Hrvaticama i Hrvatima Bugojna i izrazio najsnažniju osudu kandidature Selme Cikotića za ministra sigurnosti BiH. Ističu da je ovakvo ponašanje SDA sipanje soli na još uvijek otvorene rane Hrvata Bugojna. Ponajviše obitelji ubijenih Hrvata Bugojna, a posebno onih za čije se grobove još uvijek ne zna.

-Kakvu poruku ovom kandidaturom SDA šalje hrvatskim povratnicima u Bugojno, i žele li oni ovim vrijeđanjem i ponižavanjem Hrvata dati do znanja da se do pomirenja i normalnog suživota na prostorima Bugojna teško, ili bolje rečeno, nikako ne može doći- ističu iz HNS-a te naglašavaju kako Cikotić u ovim okolnostima ne može dobiti potporu političkih predstavnika Hrvata.

-Ukoliko Selmo Cikotić, koji je za sebe znao reći da je moralno čist što se tiče Bugojna, ne kaže napokon pravu istinu o sudbini odvedenih i ubijenih zarobljenih Hrvata Bugojna, tko ih je odveo, po čijoj su zapovijedi ubijeni i gdje su zakopani, i barem malo umanji sumnju sa sebe osobno i na taj način dijelom umanji svoju odgovornost za sve strahote koje su prošli Hrvati Bugojna, onda on zasigurno ne može dobiti suglasnost na ovo imenovanje od političkih predstavnika hrvatskog naroda okupljenih oko HNS BiH- naglašavaju iz GV HNS dodajući kako je dosta izrugivanju hrvatskim žrtvama Domovinskog rata.

Selmo Cikotić rođen je u Ivangradu u Sandžaku. Završio je vojnu akademiju u Zadru i bio oficir JNA do 5. 5. 1992 god. kada se stavio na raspolaganje TO u Sarajevu. Selmo Cikotić bio je aktivni oficir JNA kada je izvršena agresija na Hrvatsku 1991. god. bio je u JNA kada su rezervisti JNA okupirali Mostar i dolinu Neretve i napravili pokolj u Ravnom. Bio je u JNA i kada je pao Vukovar. Kada je vidio da JNA i srpski dobrovoljci ne mogu napraviti Veliku Srbiju zahvaljujući hrvatskim braniteljima i generalima Gotovini, Markaču, Blaškiću, Kordiću, Selmo Cikotić se u svibnju 1992 god. stavlja na raspolaganje Sarajevu gdje ga šalju da organizira muslimansku vojsku u Srednjoj Bosni za napad na HVO. Bivši časnik JNA se iskazao u borbi protiv HVO, posebno u Bugojnu, gdje je ubijeno 311 Hrvata, 35 se vodi kao nestali, više od 2000 ih je prošlo kroz 58 bugojanskih logora, dok ih je protjerano oko 15 000 Hrvata, a većini imovina opljačkana i zapaljena. Za vojne uspjehe u Bugojnu nagrađen je Zlatnim Ljiljanom od Alije Izetbegovića 1993. godine. Već iduće godine imenovan je vojnim atašeom u Washingtonu, otkud ga – iz nerazjašnjenih razloga – američke vlasti ubrzo, dok se još kako treba nije ni raspakirao, vraćaju u BiH i oduzimaju mu vizu?

Dnevnik.ba