Article_Top_970x250

Zovko: Uniji je potrebna nova retorika o politici proširenja

hrvatska eurozastupnica

Zovko: Uniji je potrebna nova retorika o politici proširenja

velj 05, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Foto: Fena

Na poziv Zaklade Konrad Adenauer Europa iz Bruxellesa, zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko sudjelovala je kao glavna govornica, zajedno s albanskim nadbiskupom msgr. Frendom, na okruglom stolu o Albaniji i njezinom putu prema europskim integracijama.

Zovko je kao zamjenica koordinatora u Odboru za vanjske poslove i članica Radne skupine za zapadni Balkan i Radne skupine za vanjske financijske instrumente govorila o svom iskustvu te o najnovijim razvojima iz perspektive Europske unije, te je u svom obraćanju pozvala Albaniju da nastavi provoditi reforme na tragu vizije o europskoj budućnosti, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Europske pučke stranke.

"Pozivam također i Europsku uniju da zauzme stav o Zapadnom Balkanu, jer ako želimo da se Albanija priključi europskoj obitelji, obje strane moraju postići napredak", istaknula je Zovko.

Istaknula je kako je Uniji potrebna nova retorika o politici proširenja.

"Unija mora naučiti određene lekcije na osnovi iskustva iz prošlosti kako bi se izbjeglo daljnje prekomjerno trošenje sredstava na neučinkovite programe", kazala je Zovko.

Navela je i kako se raduje revidiranju metodologije proširenja, koju će u utorak u Europskom parlamentu predstaviti povjerenik Oliver Varhelyi, te je naglasila da će kao suizvjestiteljica za Instrument pretpristupne pomoći (IPA III) raditi na jačanju uloge Europskog parlamenta u Europskoj politici o Zapadnom Balkanu.

U nastavku obraćanja Zovko je ukazala na snažnu potrebu za poboljšanjem diplomatskog pristupa EU-a tako da se fokusira i na međuvjerski dijalog. Po njenom mišljenju, sve razine društva moraju biti uključene u proces europske integracije.

"Bez obzira na činjenicu da se velike reforme pripremaju i provode na političkoj razini, nužno je raditi na odnosu s građanima", kazala je Zovko.

Dodala je kako su vjerske institucije često bolje povezane s lokalnim stanovništvom, te bolje razumiju njihove probleme, pa je navela obnovu tri vjerska objekta u BiH, i to katoličkog samostana u Plehanu, džamije Ferhadija u Banja Luci i pravoslavne crkve u Mostaru u sklopu rada na pomirbi kao jasan primjer takvog međuvjerskog pristupa, stoji u priopćenju.

Dnevnik.ba